Spremni smo na razgovor, poručio je Ribić na konferenciji za novinare dodavši kako će ozbiljno razmotriti argumente, osim tvrdnje da za povećanje plaća nema novaca jer to nije istina. U sindikatu su spremni, ako to prihvati članstvo, pričekati s provedbom sporazuma još tri mjeseca, jer i dalje očekuju gospodarski rast.
Pročitajte i ovo
U suprotnom, neragumentirani zahtjevi za odgodom rasta palaća mogu samo izazvati bijes 250.000 zaposlenih u javnim i državnim službama i članova njihovih obitelji kojima je u protekle četiri godine oduzeto 14 milijardi kuna, što je vrijednost sedam peljeških mostova, a nije napravljen ni jedan, kaže Ribić.
Optužio je "agresivne neoliberalne talibane, zelote i križare iz redova medijskih komentatora, 'nezavisnih' bankarskih ekonomista i sličnih 'stručnjaka'" da su trovali javnost sedam godina pogubnim umotvorinama, čiji su učinci na ekonomsku politiku porazni jer su zamrznuli ekonomiju i otežali poslovanje privatnom kapitalu, te time doveli i građane u nemoguće stanje.
Rast BDP-a zbog promjene ekonomske politike
Rast BDP-a je posljedica promjene ekonomske politike, kojom je kroz rast neto plaća potaknuta potrošnja, što je dovelo do rasta proizvodnje. To je zasluga ministra financija Borisa Lalovca, koji razumije da se "mršavog čovjeka ne tjera na dijetu", za razliku od svog prethodnika Slavka Linića, premijera Zorana Milanovića, većine medijskih komentatora i poduzetnika, te "pola ekonomske struke u Hrvata", ocijenio je Ribić.
A što privatni sektor kaže na moguće povećanja plaća u javnom sektoru?
Prije toga, pune tri godine bilježen je pad BDP-a, što je rezultat Vladine pogrešne politike rezanja pod diktatom Njemačke, na koju smo neprestano upozoravali, a što se sada pokazalo točnim, istaknuo je Ribić dodavši kako je Hrvatska zbog promašene Vladine politike zabilježila pad BDP-a od 11 posto, pa bi se Vlada trebala ispričati za "tri godine tuge".
Ribić je sramotnim ocijenio medijske napise u kojima se povišica za javne i državne službenike naziva "Sanaderovinom", jer se time sporazum o pravima zaposlenika dovodi u vezu sa čovjekom koji je optužen za vrlo teška kaznena djela.
Plaće se mogu povećati bez rasta deficita
Ustvrdio je kako je sporazum "odgovoran prema državi", a njegova provedba, suprotno nekim tvrdnjama, neće dovesti do rasta proračunskog deficita i povećanja javnog duga.
Sindikalni makroekonomist Matija Kroflin napomenuo je kako b za povećanje osnovice od šest posto trebalo oko 1,8 milijardi kuna, a povećanjem BDP-a stvoreno je novih pet do šest milijardi kuna, od kojih se u proračun slilo oko dvije milijarde kuna. To znači da ima dovoljno sredstava u proračunu za povećanje plaća, a da se ne povećava deficit.
Osim toga, rast plaća 250.000 ljudi za šest posto je dodatni vjetar u leđa daljnjem rastu gospodarstva jer će se efektom multiplikatora potrošnja pretvoriti u povećanu proizvodnju, rečeno je na konferenciji. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
