Kao da nije bilo dovoljno teško otkriti da boluje od karcinoma, Nives je prije tri godine morala i na dugotrajno bolovanje. Mjesečno je primala 565 eura naknade, s kojom je bilo nemoguće živjeti.
"Nisam mogla sama plaćati iz mjeseca u mjesec režije i lijekove koji su mi trebali, a o hrani da i ne govorim. Ja sam se odselila kod mame jer samački život je bio apsolutno nemoguć", ispričala je Nives Badurina.
Povećanje na 995 eura, uz osmijeh kaže Nives, prilika je za normalan život.
"Ovo je jako velika stvar za ljude na dugotrajnim bolovanjima. To čini veliku razliku između praktički siromaštva i dostojnog života na bolovanju gdje se vi ipak možete posvetiti svom liječenju i svom ozdravljenju", kaže Badurina.
Ovo neće pomoći samo onkološkim pacijentima, već svim kronično oboljelima, kao i majkama koje su na bolovanju radi njege djeteta.
"Naknade koje nisu mijenjane od 2006. godine, nakon gotovo 20 godina dižu se za 76 posto. Jednostavno ćemo kroz ovo povećanje naknade ipak omogućiti da dostojanstvo normalnog života bude osigurano usprkos bolesti, usprkos odsudstva s posla", kaže ministrica zdravstva Irena Hrstić.
Dugotrajna bolovanja duža od 42 dana idu na teret HZZO-a. Dnevno je na bolovanju oko 66 tisuća zaposlenih. Od toga je polovica na teret HZZO-a.
"Postrožavanje u smislu pacijenata ne bi trebalo biti. Mi želimo da stvorimo partnerski odnos, da budemo servis pacijentu koliko je potrebno, a ne da budemo utjerivači neke pravde, nego da osvijestimo i svakog građanina da ima odgovornost prema poslu, poslodavcu, u konačnici i prema državi", objasnila je Veronika Laušin, zamjenica ravnatelja HZZO-a.
Ako izmjene zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju prođu, naknade će se povećati od lipnja. U ovoj godini za to je osigurano 60 milijuna eura. Procjenjuje se da će za sljedeću trebati više od 130 milijuna.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
