Hrvatska narodna banka na aukciji je poslovnim bankama pozajmila više od pola milijarde kuna. Očekuje se da će zbog ovog poteza banke spustiti kamate na kredite u kunama, kojih je ionako sve više u ponudi.


Postavlja se pitanje odakle tolika ponuda i potražnja za kreditima u kunama, odnosno, jesu li građani sve oprezniji prema stranim valutama, pa tako i prema euru nakon slučaja franak. Povoljne kune za hrvatske poslovne banke ponudila je na aukciji Hrvatska narodna banka. Plasirano je ukupno 565 milijuna kuna, koje odmah mogu u opticaj.

Vezani članci Švicarski franak (Foto: Duško Jaramaž/Pixsell) "Ovo je veliko ohrabrenje": Donesena je prva pravomoćna presuda za ništetnu valutnu klauzulu švicarskog franka i promjenu kamate Hrvati se sve više zadužuju u kunama (Foto: Dnevnik.hr) - 2 Sve više Hrvata diže kredite: Nakon neugodnih iskustava sa stranim valutama, građani više vjeruju domaćoj

Zbog ovog poteza HNB-a mnogi stručnjaci smatraju, mogle bi pasti kamate na kredite u kunama, koje banke u zadnje vrijeme sve više nude građanima. Ipak, iz udruge Kreda poručuju opekli smo se na švicarcu, tko kaže da nećemo i na domaćoj valuti.

'Promjenjiva kamatna stopa na dugoročne kunske kredite znači da ovisi o NSR-u, koji pak ovisi o štednji, riziku države i drugim faktorima, tako da se može stvoriti potencijalno novi slučaj franak', rekao je Ivan Kontrec iz udruge Kreda.

Udruga Franak pak, u svakom slučaju smatra da je najbolja opcija za kredit onaj kunski jer taj nema valutni rizik.

'Uzima se kunski kredit s fiksnom kamatnom stopom, najbolje s fiksnom kamatnom stopom jer u tom slučaju nema uopće rizika od nikakvog rasta rate', rekao je Goran Aleksić iz Udruge Franak.

No, kvaka je u tome što većina banaka u Hrvatskoj fiksnu kamatu za kunske kredite nudi samo na određeni rok. Direktor udruge banaka, Zdenko Adrović, upozorava da u tom slučaju treba uzeti u obzir opasnost od rasta kamate.

'Kamatni rizik je jedini rizik, al ni on nije mali. Ljudi ne bi smjeli isključiti taj rizik jer smo vidjeli kamatne stope u Hrvatskoj, kunske i na razini 15-ak i 20 posto, prema tome nisu oni bezrizični', rekao je Zdenko Adrović iz Hrvatske udruge banaka.

Međutim, takav rast kamate na kredite u kunama, nije izgledan scenarij, poručuju s Ekonomskog instituta.

'Na sreću za sada nema naznaka da bi tako nešto se dogodilo, čak suprotno, sve je više naznaka da će stvari krenuti u potpuno suprotnom smjeru, dakle da će kamatne stope postati sve niže', kazala je Maruška Vizek s Ekonomskog instituta u Zagrebu.

Kako god, kažu stručnjaci, rizični su i krediti u eurima i krediti u kunama. Samo što oni u eurima imaju dvostruki rizik, i od rasta tečaja, i od rasta kamata.

'Građani su na teški način naučili što to znači kada vežemo uz švicarski franak koji je znamo kako završio, pa sada se boje da isto tako ne završe sa eurom', rekao je financijski savjetnik Vjeko Peretić.

Kune su zato sve češća opcija građanima, kaže financijski savjetnik Vjeko Peretić. Ipak, postavlja se pitanje što ako uzmem dugoročni kredit u kunama, a Hrvatska uvede euro?

'To se neće vjerojatno desiti pet do sedam godina, a drugo odredit će se referentni tečaj, po kojim će se svi obračuni raditi, i taj euro će postati nova nacionalna valuta u kojoj ćete dobivati plaću, pa tako i plaćati kredit bez ikakvih bojazni', kaže financijski savjetnik, Vjeko Peretić.

Euro, poručuju stručnjaci, ne bi trebao postati novi franak jer skok te valute HNB brani tečajem kune. Najveću opasnost dužnicima može stvarati rast euribora, odnosno kamate po kojoj se banke zadužuju na europskom tržištu. Euribor je trenutno povijesno nizak, na razini oko 0 posto, a ako naraste, mogle bi rasti i kamate dužnika.