Na razini EU-a proizvođačke cijene industrijskih proizvoda porasle su u lipnju za 1,3 posto u odnosu na svibanj, kada su uvećane prema revidiranom podatku za 0,7 posto, pokazalo je izvješće Eurostata.
U eurozoni su cijene uvećane 1,1 posto, nakon 0,5-postotnog rasta u svibnju, prema revidiranom podatku. Najviše su porasle proizvođačke cijene energije na domaćem tržištu, za 3,2 posto na razini EU-a i za 2,7 posto u eurozoni.
Usporedbe radi, u svibnju su u EU bile smanjene za 0,1 posto, a u eurozoni za 0,5 posto. U ostalim promatranim kategorijama proizvoda, cijene su porasle manje od jedan posto, pokazalo je izvješće Eurostata.
Proizvođačke cijene trajnih potrošačkih roba u EU su tako porasle za 0,8 posto, a u eurozoni za 0,7 posto. Slijede netrajna potrošačka roba i intermedijarni proizvodi, čija je proizvođačka cijena porasla u oba područja za 0,7 odnosno 0,4 posto.
Proizvođačke cijene kapitalnih dobara u EU su porasle za 0,3 posto, a u eurozoni za 0,4 posto u odnosu na svibanj, pokazuju tablice statističkog ureda.
Kada se isključi energetski sektor, cijene su u EU bile više za 0,5 posto, a u eurozoni za 0,4 posto u usporedbi s mjesecom ranije.
Skok u Irskoj
Najizraženiji rast proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda zabilježila je u lipnju Irska, za 13,2 posto u odnosu na mjesec ranije.
Slijede Litva, s rastom cijena od 5,2 posto, te Latvija i Finska, gdje su uvećane za četiri posto.
U Hrvatskoj proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u lipnju su porasle za 0,8 posto u odnosu na mjesec ranije, kada su bile uvećane za 3,4 posto, pokazuju tablice Eurostata.
Pad proizvođačkih cijena zabilježile su samo Grčka i Luksemburg, za 3,2 odnosno 2,2 posto u odnosu na mjesec ranije.
Eurostat nije raspolagao samo podacima za Slovačku.
Rast cijena u svim članicama
Na godišnjoj razini, proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u EU porasle su lipnju za 36,1 posto, te za 35,8 posto u eurozoni.
Daleko najviše porasle su proizvođačke cijene energije na domaćem tržištu. Na razini EU-a bile su tako za 92 posto više nego u istom mjesecu prošle godine, a u eurozoni za 92,8 posto.
Kada se isključi energetski sektor, proizvođačke cijene u EU bile su više 16,2 posto u usporedbi s lipnjem 2021., a u eurozoni 15,6 posto.
Za gotovo četvrtinu cijene su porasle u segmentu intemedijarnih dobara, za 24,1 posto u EU i za 23,8 posto u eurozoni u odnosu na lipanj lani.
U segmentu netrajnih potrošačkih roba cijene su porasle za 13,4 posto u EU i za 12,5 posto u eurozoni.
Slijede trajne potrošačke robe, s rastom cijena u EU i eurozoni za 10 odnosno 9,5 posto. Proizvođačke cijene kapitalnih roba uvećane su 7,8 odnosno 7,6 posto.
Prednjači Rumunjska
U usporedbi s lipnjem prošle godine, daleko najveći rast proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda imala je Rumunjska, od 61,2 posto, pokazuje izvješće Eurostata.
Slijede Danska i Litva, gdje su porasle 55,5 odnosno 52,5 posto.
U Hrvatskoj proizvođačke cijene industrijskih proizvoda bile su u lipnju za 30,9 posto više nego u istom mjesecu godine ranije. U svibnju su bile više za 31,3 posto.
Jednoznamenkasti rast cijena bilježila je samo Malta, od 9,2 posto, pokazuje Eurostatovo izvješće.
Statistički ured nije raspolagao samo podacima za Slovačku.
