'Jugoslavija i Tito još uvijek intrigiraju gimnazijalce'

Proslavom u Berlinu Europa je obilježila kraj blokovske podijele starog kontinenta. Dvadeset je godina prošlo od pada željezne zavjese, osamnaest od raspada Jugoslavije.

Pročitajte i ovo Nakon koncerta Bijelog dugmeta Dikan pohvalio poznatog pjevača pa raspalio po Bregoviću: "Svaka čast, bez pardona se odupro bahatom iskompleksiranom yugo-mamlazu!" Pljuni i zapjevaj Menadžer Bijelog dugmeta: "Islamovića ne možete protjerati iz Hrvatske"

Bio je predsjednik, maršal, osloboditelj, vođa, jednom riječju Tito. Mnogi će reći da je upravo on bio Jugoslavija.  Ali kako i sam Zdravko Čolić kaže u pjesmi; Godine su prošle! Došle su neke nove generacije, novi klinci koji u bivšoj državi nisu živjeli niti dana!  Ondašnji pojmovi koji su se morali znati usred noći, za njih su razumljivo, špansko selo. Nabrojati sedam sekretara skoj-a, što je SIV, ZAVNOH ili AVNOJ.

'Neka sami zaključe što je ispravno, a što ne'

Pisac Renato Baretić i Mihajlo Kragulj, predsjednik Udruge HUK- a, toga se doba sjećaju po dobru, a svoja sjećanja ispričali su novinaru Provjerenog.  Priznaju,vjerojatno jer su bili mladi.  Renato je danas otac dvoje djece, no oni su još premali da bi im pričao o tom vremenu. Mihajlo je predsjednik  Udruge za promicanje humanosti I urbane kulture u Kninu. Gradu koji slovi kao grad mladih. A oni su, premda bi mnogi to očekivali, poprilično su apolitični I nezainteresirani za teme prošlosti. 'Sad da ih opterećujemo nekim Jasenovcima i Bleiburzima, o tome se u Hrvatskoj već 60 godina raspravlja o tome i pitanje je isplati li se tu generaciju opterećivati onim što je i kako bilo. Mislim da im treba usmjeriti na neki pozitivan stav, a oni sami na osnovi nekih povijesnih istina zaključe što je a što nije ispravno', kaže Mihajlo. 

No ima I onih kojima je povijest više od obveznog školskog gradiva. Leon I Matija maturanti su zagrebačke devete gimnazije. Obojica 18-godišnjaci. I obojica s vrlo jasnim stavom o zemlji o kojoj znaju samo po pričama. 'Politički zatvorenici, diskriminacija, ljudi su to zvali bratstvo i jedinstvo ali daleko je to bilo i od bratstva i jedinstva', kaže Matija svoje asocijacije na Jugoslaviju. 'Čim čujete jugo-vojska imate negativne konotacije, no kako me sve to jako zanimalo pa sam čitao, shvatio sam da to nema nužno veze jedno s drugim', objašnjava Leon.

Katarina, Željana I Danijela, njihove su vršnjakinje iz Knina. O Jugoslaviji I Titu znaju tek ponešto.'Po mom mišljenju Tito je bio pozitivac, obrazovan i pametan i jedan dobar vođa', misli Katarina. 'Iskreno ne znam što bi mislila, mlada sam i ne znam što se tada dešavalo a ono što mi drugi pričaju, od toga nema neke koristi, tako da baš i nemam neko mišljenje', nešto je neodređenija Danijela. Premda se nastavni program razlikuje ovisno o vrsti škole, taj dio povijesti se naravno I dalje uči.  Sve to prolazi se djelomično I u osnovnoj, no najviše krajem četvrtog razreda srednje škole.

'Zašto je Jugoslavija bila loša država'

Teme poput ove, na satu profesorice Majtanić nerijetko prerastu u prave debate. 'Ja im dopuštam da iznose svoja vlastita mišljenja i razmišljanja i da se suprotstave. Da vidim zašto neki misle da je ta Jugoslavija bila loša država, i da u Hrvati u njoj loše živjeli, i oni koji kažu ta je država bila dobra', objašnjava profesorica  Jelka Majtanić. Ovi gimnazijalci već sada raspolažu određenim znanjem, premda do tog dijela programa još uopće nisu došli! Većinu toga saznali su ili od roditelja ili sami.

Tako o Titu misle da je bio nije bio poput Staljina i Hitlera, da je bio je puno blaži. Misle da se borio protiv Nijemaca, Rusa, Talijana, Kineza i da je bio je sposobni političar na ovim prostorima ikada. 'Svi ti koji govore te neke hvalospjeve o drugu Titu, zaboravljaju da je Tito sa svojim partizanima dao poubijati 1945.na Bleiburgu tisuće naših ljudi i svećenika i civila', kaže jedan gimnazijalac o Titu.

'U 2 ujutro se moglo mirno hodati po ulici'

'Što mi se kod Jugoslavije osobito ne sviđa je to što nije bilo mogućnosti izricanja vlastitog mišljenja o državi, mamin tetak je bio izbjeglica. Bio je protjeran iz zemlje jer se nije slagao s politikom', kaže gimnazijalac. Drugi kaže da su mu rekli da su se bojali žandara, ali da si u 2 ujutro mogao mirno hodati i ništa ti se ne bi dogodilo. Učenici kažu da su u  socijalizmu radnici su imali puno veća prava, te da je kapitalizam katastrofa, komunizam je po tom pitanju bio puno bolji. 'Imali smo zdravstvo, stan, posao. Sve neke osnovne ljudske potrebe', kaže gimnazijalka. 

Za nekoliko mjeseci obilježit će se trideseta obljetnica Titove smrti. Bivša država stvar je prošlosti već 18 godina. No ni nakon toliko vremena, i Jugoslavija i Tito nisu prestali intrigirati. Premda uče tom vremenu, prva postsocijalistička generacija uglavnom nema drugog izbora nego da preuzme stavove svojih roditelja: nepomirljivo suprotstavljene, kontradiktorne, pojednostavljene. Ako nam se čini da su njihove misli zbrkane, to je samo zato sto su oni vjerni refleks stavova srednje i starije generacije! Onih koji su u toj Jugoslaviji ipak živjeli barem neko vrijeme.