Više od 7200 sudionika iz 123 zemlje sudjelovalo je u Globalnom istraživanju gospodarskog kriminala za 2018. godinu koje je proveo PwC.
Pročitajte i ovo
Dio istraživanja, po drugi put, bila je i Hrvatska, koja je sudjelovala sa 62 vodeće organizacije koje su podijelile svoje iskustvo o toj temi, a na temelju njihovih iskustava došlo se do zaključka kako prijevare i gospodarski kriminal predstavljaju trajnu i rastuću prijetnju organizacijama u zemlji.
53 posto organizacija žrtve prijevare
U brojkama to znači sljedeće.
53 posto hrvatskih organizacija koje su sudjelovale u istraživanju izjavilo je da su u posljednje dvije godine njihove organizacije bile žrtvama prijevara i gospodarskog kriminala. Radi se o porastu od čak 27 posto u odnosu na 2016. godinu.
Zabilježena stopa gospodarskog kriminala u hrvatskim organizacijama viša je od svjetske, koja iznosi 49 posto, i istočnoeuropske razine od 47 posto, međutim kako naglašavaju u PwC-u, ta stopa može biti rezultat veće osviještenosti o prijevarama i poboljšane detekcije.
Zabilježene brojke zapravo su korisnije kao pokazatelji organizacijske osviještenosti nego stvarne prijevare.
U istraživanju su kao najčešći tipovi prijevare zabilježene dvije "nove" vrste koje do sada nisu bile zasebno izdvojene. Radi se o potrošačkim prijevarama (61 %), a njih slijedi obmanjujuće poslovno ponašanje, koje dijeli drugo mjesto s kibernetičkim kriminalom (33 %).
Među kibernetičkim prijevarama prevladavaju zlonamjerni softver (malware) i krađa identiteta preko interneta. Iako su hrvatske organizacije svjesne kibernetičkog kriminala, gotovo četvrtina njih nema ili nije upoznata s postojanjem programa kibernetičke sigurnosti za sprječavanje i otkrivanje tog kriminala.
Najteže posljedice potrošačkih prijevara
Među hrvatskim ispitanicima iz sektora financijskih usluga njih 65 posto doživjelo je potrošačku prijevaru, a upravo su potrošačke prijevare navedene kao najteže i najozbiljnije u smislu posljedica koje uzrokuju.
U istraživanju iz 2016. godine na popisu najčešće zabilježenih slučajeva kriminala drugo mjesto zauzeli su mito i korupcija s 33 posto, dok su u novom istraživanju pali na četvrto mjesto i 12 posto.
U priopćenju se navodi kako se radi o vjerojatno samo relativnom "poboljšanju" koje se može pripisati općenito slabijoj detekciji kada se radi o toj vrsti prijevare.
Više pažnje posvetiti provođenju procjene rizika
Kada su u pitanju posljedice prijevara i gospodarskog kriminala, broj prijavljenih izravnih financijskih gubitaka uzrokovanih prijevarama je porastao, navodi se u izvješću. Oko polovice ispitanika koji su bili dio prijevara 2018. i 2016. godine financijske gubitke procijenili su na iznos između 320.000 i 6,4 milijuna kuna. No ovaj put njih 9 posto imalo je gubitke veće od 6,4 milijuna kuna, koje u 2016. godini nitko nije prijavio.
U izvješću se navodi kako bi hrvatske organizacije u mnogo većoj mjeri trebale početi provoditi opće procjene rizika prijevare
"Ako se organizacije uopće ne posvete utvrđivanju različitih prijevarnih scenarija koji bi ih mogli pogoditi, teško da će biti u mogućnosti spriječiti ih, a još manje će biti u poziciji da ih otkriju i zaustave napade dok gubici ne postanu značajni. Time postaju laka meta", objašnjava Per Sundbye, partner i Voditelj forenzičkih usluga u jugoistočnoj Europi.
Ipak, istraživanje je pokazalo da hrvatske organizacije u većoj mjeri koriste sofisticiranije alate za otkrivanje i praćenje prijevara. Polovica prijevara otkrivena je korištenjem sofisticiranijih alata poput upravljanja rizicima prijevara, analize podataka i praćenja sumnjivih aktivnosti.
