'Željela bih da Slovenija ugovor ratificira do Božića. Naravno, to nije moja stvar, ali do Nove godine očekujemo još devet ratifikacija od strane članica EU-a, što znači da bi ih u idućoj godini preostalo kakvih šest', izjavila je ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić u razgovoru za slovenski tjednik 'Mladinu' , pred svoj skorašnji dolazak na Strateški forum na Bledu, međunarodnu konferenciju na kojoj bi se prema očekivanjima trebala neformalno sastati i sa slovenskim ministrom vanjskih poslova Karlom Erjavcem.
Na osnovi razgovora s kolegama ministrima u zemljama EU-a i prilika u tim državama, izjavila je u razgovoru Pusić, može se očekivati da će proces ratifikacije hrvatskog pristupnog sporazuma biti pravodobno zaključen pred 1. srpnja iduće godine i da pri tome neće biti zaplata.
Pristupni ugovor do sada je ratificiran u 12 članica, njemačka vlada prijedlog ratifikacije već je uputila u parlament, a Nizozemska će ratifikaciju izvesti odmah nakon predviđenih izbora, rekla je Pusić.
'Nitko, pa niti Velika Britanija, ne vidi relevantnu političku snagu koja bi se odupirala ili protivila članstvu Hrvatske u EU-u', rekla je ministrica, a naporni put pregovora Hrvatske s EU-om i trajanje ratifikacije povezuje s promijenjenim okolnostima u gledanju na proširenje integracije kod javnosti u europskim državama u odnosu na euforiju koju je izazvalo veliko širenje iz 2004. godine, što se odražava i na vlade tih država.
'Nitko se ne protivi članstvu Hrvatske, ali svi svojoj javnosti žele pokazati da to nije laka odluka', rekla je Pusić.
U vezi razlika u gledanjima na problem hrvatskih štediša Ljubljanske banke, ona je istakla da to ne može biti "racionalan" razlog za zaustavljanje ratifikacije.
'Mislim da ne postoji neka racionalna osnova da pitanje Ljubljanske banke zakoči hrvatski ulazak u EU i ratifikaciju pristupnog sporazuma', rekla je ministrica, dodavši da je glavni problem "prenervozan" pristup toj stvari, te da je zbog toga sa slovenskim ministrom vanjskih poslova Erjavcem i postigla dogovor da rješenje za problem pokušaju naći i predložiti ga vladama stručnjaci.
'Iako to ne želim nikome nametati, uvjerena sam da ćemo do rješenja doći mnogo prije i pametnije ako odvojimo pitanje Ljubljanske banke od ulaska Hrvatske u EU. Takvo je moje mišljenje', rekla je Pusić.
'Na sreću smo nakon Arbitražnog sporazuma išli putem koji je pokazao da smo s malo više suradnje još uvijek sposobni probleme rješavati sami. Slovenija i Hrvatska su države s trajnim zajedničkim interesima, možda financijskim, možda sigurnosnim, možda političkim, a u svakom slučaju to su dugoročni interesi', rekla je Pusić.
Što se tiče gledanja na problem Ljubljanske banke u Hrvatskoj i njenih štediša, ministrica Pusić je rekla da ne želi iznositi detalje budući da sada o tome razgovaraju financijski stručnjaci dviju država, ali da po pitanju štediša Ljubljanske banke nova hrvatska vlada ima 'sasvim isto' stajalište kao i prijašnja vlada u vrijeme kad su o tome razgovarali prijašnji premijeri Jadranka Kosor i Borut Pahor.
Na pitanje smatra li da su Kosor i Pahor tada postigli dogovor da se pitanje Ljubljanske banke i njenih štediša u Hrvatskoj rješava kao sukcesijsko pitanje pred Bankom za međunarodna poravnanja (BIS) u Baselu, ministrica Pusić je rekla da pismeni dogovori ne postoje, nego da postoje izjave za medije obaju premijera, te poznato pismo tadašnjeg ministra financija Ivana Šukera BIS-u u vezi mogućnosti da se posredstvom te ustanove i u tom okviru ponovo razgovara. No, baselska banka je tada odgovorila da za to pitanje nije nadležna.
'Ako stvar rekonstruiramo, očito je da su se Pahor i Kosor dogovorili da se s tim pitanjem ide u Basel i pokuša naći rješenje, a Basel je to odbacio', rekla je Pusić u razgovoru.
Što se tiče postupaka koji se protiv Ljubljanske banke vode pred hrvatskim sudovima i mogućnosti da nakon ulaska Hrvatske u EU ta rješenje postanu izvršna i u Sloveniji, Pusić je rekla da to ne bi smjela biti rezerva prilikom ratifikacije hrvatskog pristupnog ugovora u Sloveniji.
I slovenski ustavni sud pravorijekom je presudio da hrvatski štediše postupke mogu pokretati pred slovenskim sudovima nakon što to jedno vrijeme nije bilo moguće, podsjetila je Pusić.
Ona je u razgovoru izrazila očekivanje i uvjerenje da to pitanje neće dovesti do 'dramatične' situacije iz 2009. godine kad je Slovenija blokirala hrvatske pristupne pregovore zbog spornog pitanja granice.
Prisjećajući se vremena kad je bila nacionalna koordinatorica u postupku pregovora Hrvatske s EU-om, Pusić je rekla da je imala 'mješovite osjećaje' glede slovenske uloge u tim pregovorima.
>> Pusić: Hrvatska u izvješću ima što pokazati
'Mnogi hrvatski dužnosnici priznaju da je suradnja sa slovenskim kolegama u različitim fazama uključivanja u EU bila od velike pomoći. Uloga Slovenije pri uključivanju Hrvatske u EU u jednom je dijelu bila vrlo pozitivna, a u dijelu i otežavajuća. Upravo Slovenija je u ključnih 4-5 pitanja zaustavila naše napredovanje', rekla je Pusić, podsjećajući na uvjetovanje Slovenije otvaranja i zatvaranja nekih pregovaračkih poglavlja s EU-om zbog nekih bilateralnih pitanja, osobito pitanja granice, što je kasnije deblokirano dogovorom da se ide na međunarodnu arbitražu.
Pusić je u razgovoru za slovenski tjednik rekla da očekuje da će Hrvatska u roku, na ljeto iduće godine, postati 28. članicom EU-a, te da je uvjerena kako će to ratificirati i Slovenija zbog zajedničkog interesa i doprinosa stabilnosti regije.
'Uvjerena sam da bi ratifikacija hrvatskog pristupnog ugovora pridonijela jednom pozitivnom ozračju. Slovenija će naravno sama odlučiti kada pristupni ugovor ratificirati. Sama bih željela da to ne učini kao zadnja članica jer sam velika zagovornica stabilnosti u regiji i jer u toj ulozi vidim i Sloveniju', rekla je Pusić.(Hina)
Pratite najnovije vijesti bilo kada, bilo gdje. Pratite nas na Facebooku i Twitteru. Pratite DNEVNIK.hr putem iPhonea i ANDROID mobilnih uređaja.
