Saborski klubovi podržali su danas izvješće o radu pučke pravobraniteljice u 2013., ali i upozorili da se u izvješćima iz godine u godinu upozorava na iste probleme, a institucije ne reagiraju na ta upozorenja, pa se postavlja pitanje ima li uopće smisla raspravljati o takvim izvješćima.
Pročitajte i ovo
Pravobraniteljica Lora Vidović uvodno je upozorila da kapaciteti njezina ureda ne mogu pokriti rastući broj pritužbi građana, kojih je lani bilo čak 63 posto više nego 2012.
Kao poseban problem navela je područje socijalnih prava, koje smatra jako kritičnim. Njezinu uredu obraća se sve više socijalno ugroženih građana, rizik od siromaštva i socijalne isključenosti u Hrvatskoj je 32,3 posto, građani su suočeni s ovrhama zbog neplaćenih režija, skrb o beskućnicima prepuštena je financijskim mogućnostima i volji lokalne samouprave...
Upozorila je da su iznosi socijalnih davanja nedopustivo niski, pri čemu su u posebno nepovoljnom položaju starije osobe.
'Do 31. prosinca iznos pomoći za uzdržavanje potpuno radno nesposobnog samca bez ikakvih prihoda iznosio je 850 kuna, a ako je osoba uz to ostvarivala puni iznos doplatka za pomoć, ukupna primanja bila su joj 1350 kuna, što je ispod svake granice dostatnosti i ne može zadovoljiti ni minimum životnih potreba', kazala je pravobraniteljica i zatražila uvođenje potpore za starije osobe bez mirovine.
Raspravu o izvješću pravobraniteljice Laburist Branko Vukšić nazvao je besmislenom, upozoravajući da se institucije u pravilu oglušuju o njezina upozorenja i preporuke.
'Dosadašnji ravnatelj HZZO-a Siniša Varga nagrađen je ministarskom foteljom zato što nije htio razgovarati s udrugama bolesnika, jer je skidao lijekove s liste, 'šparao' novac, ponašao se kao poslodavac, kao kapitalist. Najednom, gospodin mijenja ploču i sada ćemo vidjeti što će raditi, ukinuti javno zdravstvo pa će pravobraniteljica imati još više posla', rekao je Vukšić.
Upozorio je da su među diskriminiranima Srbi, Romi, stariji, nezaposleni, bolesni, siromašni i radnici te zaključio da je Hrvatska samo deklarativno socijalna država.
Goran Marić (HDZ) diskriminaciju vidi u prekovremenom radu u trgovačkim centrima, šikaniranju žena na razgovorima za posao i zapošljavanju na stalne poslove putem studentskog servisa.
Tisuću ljudi radi u jednoj tvrtki redovni posao preko student-servisa, ustvrdio je Marić a Vukšić je u tome prepoznao Hrvatski telekom.
'Tamo su otpustili sve što su mogli otpustiti, a kada nazovete javi vam se student koji kaže, oprostite, ja nisam kriv, ja ništa ne znam. Oni rade za znatno nižu nadnicu, nemaju nikakva prava, čak ni pravo govoriti istinu', ustvrdio je Vukšić.
Evo kako je danas biti žena u Hrvatskoj!
Vesna Fabijančić Križanić (SDP) upozorava da je najprisutnija diskriminacija po etničkoj pripadnosti, čemu, uvjerena je, pridonose i istupi pojedinih saborskih zastupnika.
'I ovdje u Saboru zakoni kojima se suzbija diskriminacija dobili su jednoglasnu potporu, ali u praksi smo svjedočili da dio kolega daje podršku diskriminatorskim postupanjima', ustvrdila je.
Mile Horvat (SDSS) zadovoljan je što je pravobraniteljica u izvješću upozorila da je savjetodavni odbor EU države članice upozorio da pravo na ravnopravnu službenu uporabu manjinskog jezika države članice ne smiju uvjetovati udjelom većim od 50 posto, jer je to izravno narušavanje Okvirne konvencije za zaštitu prava manjina.
'To je bitna rečenica za sve događaje vezane uz referendum o ćirilici, koji će vjerojatno vrlo brzo uslijediti', ocijenio je Horvat.
Upozorio je da bi pozitivan odgovor na referendumsko pitanje značio da će u službenoj uporabi ostati samo jedan manjinski jezik u 17 jedinica lokalne samouprave.
Nezavisna Jadranka Kosor zatražila je da se s tim referendumom ne odugovlači te da se od Ustavnog suda zatraži ocjena ustavnosti predloženog referendumskog pitanja. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
