Pitali smo stručnjake: Donosi li novac sreću i na što moramo trošiti ako zaista želimo biti sretni?

Galerija 0 0 0 0

tri vijesti o kojima se priča Nestašica Navala na mesnice, a posebno traženog mesa nema: "Ovo uvozno, palcem uzmeš i stisneš. Ako propadne, nije dobro" Nakon napada Ne može se zaustaviti širenje radijacije: Teško oštećena nuklearka Černobil Traje potraga Razbojnik hara Trešnjevkom: U pola sata napao dvojicu muškaraca, a na meti su mu bile ove stvari

Zvonimir Galić, izvanredni profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, smatra da novac sreću može samo donekle povećati. “Novac povećava ljudima sreću, ali do određene točke. Nakon određene točke dodatni i dodatni novac nema nikakva učinka. Naravno, ljudi koji su bogatiji u prosjeku bolje žive, mogu se bolje brinuti za svoje zdravlje, imaju bolje kuće, lakše otplaćuju kredite i sl., ali nakon neke točke, novac nema nikakva učinka“, rekao je Galić.

Ljudi pogrešno procjenjuju zadovoljstvo koje će im donijeti ono na što novac troše. Istraživanja su pokazala da smo dugoročno sretniji ako novac trošimo na druge ljude, nego na sebe.

Kupovina odjeće, obuće, pa čak i većih stvari poput automobila pruža kratkotrajnu sreću jer se na nove stvari brzo navikavamo. “Sva istraživanja pokazuju da griješimo kad kupujemo, trošimo novac na stvari. Trebali bi ga, ako želimo izvući veću sreću, trošiti na iskustva. Dakle, što su iskustva, iskustva su stvari u kojima mi trošimo stvari na ono što proživljavamo. Na primjer, putovanje za ljeto, koncert, večera s prijateljima“, dodaje Galić.

Novac također igra veliku ulogu u partnerskim odnosima. Jedna je sedmogodišnja studija u Americi pokazala da je slaganje partnera oko trošenja novca jedan od najvažnijih pokazatelja šansi za opstanak odnosa, i to neovisno o blagostanju ispitanika. “Pokazalo se da je slaganje ili neslaganje o financijskim aspektima najbolje predviđalo tko će se razvesti za vrijeme studije. Dakle, još sad, što to znači, važnije je koliko se s partnerom slažete kako trošite novac nego koliko se slažete o odgoju djece, seksualnim preferencijama i nekim drugim stvarima“, kaže Galić.

Volimo vjerovati da su odluke koje donosimo o novcu racionalne, no koliko je to zaista istina? Vjerojatno ste i sami primijetili da lakše veće iznose novca trošite kada plaćate karticom nego kada to činite gotovinom. To je zato što gotovinu doživljavamo kao pravi novac, on je fizički tu, šuška, miriše, i kada njime plaćamo, naočigled se njegova količina smanjuje.

Pročitajte i ovo Šećeri ubijaju Hoće li porez na zašećerene sokove smanjiti pretilost? "Potrebne su drastičnije mjere"

Pročitajte i ovo Bolja budućnost Hrvatska znanost napreduje! Evo na što Europa troši 100 milijardi eura

Bol plaćanja i mentalno računovodstvo

Asistent na Filozofskom fakultetu u Zagrebu Nikola Erceg objasnio je specifičan pojam boli plaćanja. “Postoji nešto što se zove bol plaćanja, to nas boli, to kad se rastajemo od novca koji je naš novac, to nas boli. S druge strane, kad plaćamo karticom, nemamo taj osjećaj. Karticu popeglamo, to je komad plastike, ništa se nije dogodilo. Pogotovo ako je kreditna kartica, tek nakon 20 dana postajemo svjesni da nešto se novca maknulo s našeg računa“, objasnio je Erceg.

Razvija se sve više tehnologija plaćanja koje nas sve više udaljavaju od fizičkog novca. Internetsko plaćanje, beskontaktno, putem mobitela, sve su to načini koji potiču potrošnju, vode k impulzivnim kupnjama i tako stvaraju nered u našem mentalnom računovodstvu. “Mentalno računovodstvo je nekakvo davanje, odnosno drukčiji odnos prema novcu ovisno o tome odakle novac, iz kojeg izvora potječe i na što smo ga mi uplanirali potrošiti“, dodaje Erceg.

Ovaj način raspolaganja novcem smatra se iracionalnim, no možemo ga i okrenuti u našu korist. “Nekakvo a priori određivanje gornjih granica koliko ćemo trošiti na neke stvari, na neki način olakšavamo sami sebi odluke i na neki način smo sigurni da nećemo prekoračiti i trošiti više nego što bismo htjeli“, kaže Erceg.

Za psihološku dobrobit osobe najbolje je postaviti si financijski jasne okvire i iz glave ih prenijeti na papir. Također, psiholozi preporučuju izbjegavanje kredita ako nisu nužnost jer teret kredita mnogima biva uteg na opću dobrobit. “Bol plaćanja, mi kredit otplaćujemo iz mjeseca u mjesec i postajemo polako vrlo bolno svjesni kako svaki mjesec mi ostajemo bez komada novca koji smo mogli trošiti na nešto drugo“, zaključuje Erceg.

Naši sugovornici sabrali su u brošuru o vezi psihe i novca pojmove i istraživanja kojima žele pomoći u razumijevanju odnosa čovjeka prema novcu, odnosa kojega često nismo ni svjesni.

Emisiju Informer pogledajte besplatno na novatv.hr!