Potpredsjednica Vlade Milanka Opačić na početku se osvrnula na situaciju kakvu je nova Vlada zatekla kada je došla u ministarstva. 'Zatekli smo groznu situaciju. U nekim ministarstvima nije bilo ni web stranica. Informatizacija je na neupotrebljivoj razini', rekla je Opačić, članica povjerenstvu za koordinaciju informatizacije Hrvatske.
Pročitajte i ovo
"Nema osnove"
Vlada o SDP-ovom prijedlogu za opoziv Plenkovića: "Još jedan klevetnički uradak poražene oporbe..."
poruka šefa stranke
SDP skupio potpise za opoziv Vlade nakon afere koja je zaprepastila zemlju: "Možeš se u životu zeznuti, ali brate mili 30 puta..."
'Svi koji smo preuzeli ministarstva želimo napraviti dobar sustav u kojem bi mogli kontrolirati sve novce koje dajemo korisnicima, a u ovom trenutku nemamo nikakve evidencije podataka', zaključila je Opačić.
IT i informatizacija je u djelokrugu ministra uprave Arsena Bauka. 'Uprava za e-Hrvatsku je mjesto s kojeg bi se provodila informatizacija javnog sektora. Drago nam je da je ministrica Opačić na čelu nacionalnog vijeća i da se rad uprave za e-Hrvatsku počinje prepoznavati', rekao je Bauk na početku twittupa.
Kazao je kako Vlada želi da podaci građana budu dostupni onima kojima smiju biti dostupni, a nedostupni onima koji ih ne smiju imati, a ne da se nalaze na 16 mjesta. Stoga su oformili radne skupine koje će raditi na rješavanju tog problema.
'Situacija je gora nego što smo mislili da će biti prije nego smo došli u ministarstva', rekao je Darko Parić, pomoćnik ministra Uprave za e-Hrvatsku.
Jedna milijarda kuna je ukupan budžet svih IT projekata tijela državne uprave godišnje, a nadzor je nikakav, strategija je nikakva, objasnio je Parić te napominje kako baze podataka nisu u vlasništvu države, već tvrtki, a to Vlada želi promijeniti.
Ciljevi su: osigurati nadzor nad milijardom kuna osiguranom za te projekte, osigurati bolju iskorištenost informacijsko-komunikacijske infrastrukture integracijom ICT sustava različitih državnih tijela te time ostvariti uštede, osigurati jedinstven način rada u svim državnim tijelima, osigurati online i jedinstvenu komunikaciju s građanima putem standardiziranih procesa unutar državne uprave.
'I Slovenci su imali popis stanovništva, ali podatke su vadili iz registra'
Parić je pohvalio OIB sustav i objasnio kako će pomoću njega objediniti sve podatke građana koje posjeduje Vlada. Dotaknuo se i državne optičke mreže za sva tijela državne uprave.
'Bilo me sram kad sam vidio u kakvom nam se stanju nalaze neki registri', rekao je Parić. 'Slovenci su imali popis stanovništva kao i mi, samo što oni nisu hodali okolo i popisivali sve koje su vidjeli, nego su izvukli svoje podatke iz registra', objasnio je Parić.
Vidljivo je iz samo nekoliko primjera da je boljom informatizacijom uprave moguća i velika ušteda u državnom budžetu.
ACTA
Nakon prezentacije stanja informatizacije državne uprave razgovaralo se o ACTA-i. 'Začetnici ACTA-e su kompanije, organizacije i udruženja medijske industrije. Defacto je pripreman u tajnosti, dok ga zviždači nisu pustili u javnost. Dovodi u pitanje slobodu govora i komunikacije', rekao je Ivo Špigel iz Interneta za sve.
Na druženju se mogla čuti izjava Hannesa Swoboda iz Europskog parlamenta koji je kazao kako je Parlament EU veoma sumnjičav prema ACTA-i te se ondje o ovom sporazumu intenzivno razgovara.
Odgovaranje na pitanja iz publike i Twittera
Iz publike je postavljeno pitanje je li RH Vlada sudjelovala u pregovorima o ACTA-i. Ministar Bauk je kazao da ova Vlada nije, pa prema tome ne mogu ni odgovoriti što se ispregovaralo, ali se zalažu za široku javnu raspravu po pitanju ACTA-e.
'Vlada se nije bavila tim dokumentom, a za njega je zaslužno ministarstvo kulture. U svakom slučaju dobro ćemo se o njemu informirati i otvoriti javnu raspravu sa svima koji su za njega zainteresirani', rekla je Opačić.
'Da je ministarstvo kulture zaduženo za ACTA-u je logično kao i da bi ministarstvo gospodarstva bilo zaduženo za Dubrovačke ljetne igre', rekao je netko iz publike.
Parić je odgovorio na pitanje o uvođenju elektroničkih osobnih karti. Još uvijek se radi na njezinom razvoju, 'ali u ovom momentu to nije tako jednostavno.'
S Twittera je došao upit postoje li planovi da se sjednice Vlade uživo prenose putem interneta: 'Mislim da bi to bilo dobro i na taj način možemo isto komunicirati, ali kadrovsko stanje koje smo našli kod ljudi koji bi to mogli raditi je veoma tanko', odgovorila je Opačić.
Marija Lugarić, zamjenica ministra znanosti obrazovanja i sporta odgovorila je na pitanje što je s idejom upisa učenika u srednje škole preko web aplikacije. 'Ideja je i dalje tu. Ali ni ove godine u devetom mjesecu to se neće dogoditi zbog e-matice. Ona je puno plaćena, ali u praksi ne radi sve analize. Loše je 'zaštrikana', i dok je ne posložimo nema je smisla opterećivati s novom aplikacijom', rekla je Lugarić.
Kad vas slušam, pojasnila je Opačić, kao da dolazimo s drugog planeta. 'Mi ovdje raspravljamo o e-udžbenicima, a mi se u ministarstvima borimo s ljudima koji se još boje upaliti kompjuter, pišu na papiriće', rekla je Opačić o nekim državnim službenicima. 'Teški smo na promjene, a te promjene se moraju dogoditi u glavama ljudi. Taj dio nema puno veze sa informatizacijom ljudi', zaključila je Opačić.