Znanstvena istraživanja pokazuju da sati provodeni na društvenim mrežama izazivaju simptome ovisnosti, ali i anksioznost i depresiju.
Australija je u prosincu zabranila društvene mreže mlađima od 16 godina. Doduše i sada je korištenje tih mreža imalo dobnu granicu. No tko se iste pridržavao? Kako bi onda sličan ili isti zakon provodio, tko bi ga nadzirao da se uvede i kod nas? Dok za njega navijaju starije generacije, stručnjaci tvrde - zabrane nisu nikada donijele pomake. Što o svemu kažu mladi, naša djeca?
Ako pitate njih, na mobitelima provode - nekoliko sati. Većini je ipak procjena kriva jer njihovi mobiteli pokazuju više od onog što su mislili.
"Sa učenicima sedmih i osmih razreda kada smo provodili istraživanje, otprilike između 1 do 2 posto djece baš zadovoljava visoke razine problema za društvene mreže, a oko 3 posto djece za ovisnost o video igrama. Međutim, kada gledamo populaciju koja nam je u riziku i zapravo u onoj nekoj sferi problematične uporabe, tu već dolazimo do 20-30 posto djece", kaže prof.dr.sc. Neven Ricijaš sa Edukacijsko rehabilitacijski fakultet.
Svjesni su i mladi ljudi ovisnosti o društvenim mrežama, ali priznaju - ne mogu si pomoći. I mi odrasli, a kamo li djeca, upletemo se u vrtlog beskrajnog listanja kratkih videosadržaja koji se sami reproduciraju. Objave koje se brišu nakon 24 sata koje moramo pogledati jer ćemo ih propustiti ako ne kliknemo.
"Da, to je zato što je cilj zarada, prodaja pažnje, prodaja tog vremena i ciljanih oglasi koji se stvaraju od kojih velike big tech kompanije žive. I svakako da će oni razvijati što više moguće alata kako bi mi što više vremena provodili ispred tog ekrana", objašnjava Tomislav Ramljak iz Centra za sigurniji internet.
Cijeli jedan tim s Edukacijsko- rehabilitacijskog fakulteta osmislio je Alate za moderno doba. Edukaciju koju prolaze i učitelji, stručni suradnici, roditelji i djeca. Što mogu naučiti, kako se nose s problemom djeca, ali i njihovi roditelji, pogledajte u prilogu Provjerenog u nastavku.
