Profesori nisu zadovoljni razvojem bolonjskog procesa, zapošljavanjem asistenata, ali ni motivacijom i znanjem budućih studenata. Siromašna izdvajanja za obrazovanje srednjoškolaca uzela su danak. Gotovo svaki sveučilišni profesor smatra kako se od školskog imenika do indeksa prikupi premalo znanja.
Pročitajte i ovo
'Hrvatska troši 0,8 posto na srednjoškolsko obrazovanje, dok Europa troši 2,2 posto BDP-a', rekao je docent Marko Krištof, dipl.oec. Ipak, gimnazije su ocijenjene četvorkom. 'Produciramo jako dobre studente, uvijek možemo bolje, ali mislim da su današnje gimnazije u Hrvatskoj dobre škole i da dobro pripremaju buduće studente za fakultete', rekao je Drago Bagić, profesor i ravnatelj II. gimnazije.
>> Što brucoši trebaju znati: Novosti koje čekaju nove studente
>> Glavobolje zbog bolonje: 'Nećemo sve stići'
I budući brucoši koji će od rujna ponosno mahati indeksima, zadovoljni su prikupljenim znanjem. Za fakultet su spremni. 'Tijekom ove 4 godine u školi sam dobila sve što mi treba za upis na faks, ali sad treba osvježiti to znanje', rekla je Paola, maturantica II. gimnazije.
Osim slabašnog ulaganja u znanje, na kvalitetu obrazovanja utječe i manjkavost bolonjskog sustava, smatraju profesori. 'Većina sveučilišnih profesora smatra da bi se bolonjski proces mogao popraviti izmjenom nastavnih programa', rekao je Krištof.
Propusti i prednosti bolonje
I studenti potpisuju svaku riječ. Osim loše raspodjele bodova, pretrpanosti predavaonica, našli su još propusta bolonje. Ali i poneku prednost. 'Po teoriji bolonje, možete odabrati neki predmet sa filozofskog, sa akademije i tako kreirati svoj studij što je odlično', rekla je studentica Monika.
'Uveden je taj status prvostupnika čime su htjeli izbaciti što prije na tržište radnu snagu, a na tržištu rada nitko ne priznaje diplomu prvostupnika nego se mora ići još dvije godine', rekao je student Dražen. Iako profesori pokazuju na veliki potencijal sveučilišta, s ulaganjima od 0,9 posto, i dalje ćemo ostati na dnu europske ljestvice.
