Konkretnije, otkrili su da materija može poprimiti neobična stanja pri čemu su koristili matematičke formule kako bi proučavali stanja poput supravodljivosti, supratekućina ili tankih filmova.
Za dodatno pojašnjenje obratili smo se Bosiljku Đereku, profesoru fizike i matematike, ambasadoru SCIENTIX zajednice koja se bavi obrazovanjem i prirodnim znanostima u Europi.
Čudna stanja tvari u dvodimenzionalnom prostoru
"Svi znaju da postoje tri agregatna stanja. Oni koji su malo bolje učili u školi, naučili su i za stanje plazme. To je stanje na visokoj temperaturi u kojem se primjerice nalazi Sunce. Kad se plin stlači pod visokim tlakom, onda dolazi do ovog stanja tvari", objašenjava Đerek.
Pojasnio je kako su ovogodišnji laureati proučavali stanje na jakoj niskoj temperaturi pri čemu su koristili dvodimenzionalni prostor i otkrili čudna stanja tvari.
"Jedno od takvih stanja je supravodljivost. Imamo hrpu atoma u ravnini koji odjednom postaju supravodljivi kad se temperatura promijeni", kaže Đerek i dodaje kako su znanstvenici proučavali fazne prijelaze na niskim temperaturama.
Primjena za desetak godina
Đerek kaže kako ćemo rezultate njihovog istraživanja u svakodnevnom životu moći provjeriti za desetak godina.
"Slično kao i s tranzistorima koji su osnova računala, a otkriveni su još 40-ih godina prošlog stoljeća, a prvi put proizvedeni 1954. Jednu od primjena ovo će otkriće zasigurno imati u modernoj informatičkoj tehnologiji koja koristi kvantna računala s atomskim procesorom. Superačunala se koriste za simuliranje klime. Kad pogledamo vremensku prognozu, treba nam ogromna količina podataka, a uz superačunala moći ćemo dobiti još preciznije rezultate. Druga primjena vezana je uz svemirska putovanja. Da bismo odredili putanju treba nam superprecizno računalo", kaže Đerek.
