Cipelice, kapice, majice, vruće hlačice, ovih dana sve je u pola cijene. I dok natpisi o rasprodajama vrište s gotovo svakog izloga, građani mahnito kupuju na što god nalete. Što piše na etiketi za većinu nije ni važno. Samo da je jeftino. Posljednja dva mjeseca pročešljali su 502 trgovine. Od 177 izuzetih komada odjeće - u 85 posto bilo je lažnih, ali i nepotpunih podataka o sastavu vlakna.
Pročitajte i ovo
Laboratorijska analiza
'Nakon dobivenih konačnih izvješća o ispitivanju, privremeno je stavljeno van prometa 7.734 komada robe u vrijednosti dva milijuna i 700 tisuća kuna', odgovorili su nam iz Državnog inspektorata. Potaknuti podacima i mi smo krenuli u akciju. U jednoj poznatoj trgovini odjeće slučajnim odabirom kupili smo majicu. Po izlasku, shvatili smo da ima dvije deklaracije. Na jednoj piše - čista viskoza, na drugoj - čisti pamuk. Kako bi bili sigurni o čemu se radi, odnijeli smo ju u laboratorij na analizu. Nakon samo jedne kapi reagensa, određena vlakna su reagirala. I pod mikroskopom, naše su se sumnje i službeno potvrdile. Već pri prvoj kupnji i mi smo naišli na nepravilnost i zaključili što se dogodilo.
Prvo gledamo etiketu
'U principu na ovoj majici je pogrešno samo to što ovdje piše 100 posto pamuk. Očigledno onaj tko je ljepio etikete, zalijepio je od nekog drugog proizvoda. Potrošač prvo što gleda jest etiketa, a rijetko kad netko okreće, tako da ovo je u svakom slučaju i je i nije krivo deklarirano', objasnio nam je Marijan Povodnik, sudski vještak za tekstil, kožu i obuću. Najčešće prevare su u omjerima poliesterskog vlakna i pamuka. No, običan kupac to ne može uvidjeti u trgovini, već samo na analizi. I dok se jedni time ne zamaraju, oni drugi što pomno čitaju svaku deklaraciju, osuđeni su im vjerovati.
