Problem nacionalnih mirovina: Tko je "za", a tko "protiv" i zašto?

I dok neki smatraju da oni bez staža trebaju biti zbrinuti kroz socijalna davanja, a ne mirovine, drugi pak prijedlog pozdravljaju.

Pročitajte i ovo isplata počinje danas Stižu veće mirovine za jednu kategoriju umirovljenika: Dobit će i razliku od prosječno 119,6 eura ZAKONSKE IZMJENE Dobre vijesti za dio umirovljenika: Pogledajte što se mijenja u obiteljskoj mirovini i koliko će rasti penzije

Najava nacionalne mirovine za oporbu je samo još jedan od predizbornih trikova. "Sada nas pokušavaju prevariti s najavom mirovine koja će startati kada, 2021.? Znači za pet godina. Ako im je stalo do hrvatskog naroda neka to odmah pošalju u proceduru", kaže šef SDP-a Davor Bernardić.

Za stranku umirovljenika sporno je što bi to moglo značiti da će netko tko je radio na kraju dobiti manje nego netko tko nije. "Ako se govori o visini te mirovine 1045 kuna onda mene zanima hoće li onima koji danas za 15 godina staža primaju 900 kuna, hoće li i njima porasti na 1045 kuna", kaže Silvano Hrelja, šef HSU-a.

Nisu svi protiv

Građani, i oni koji svoju mirovinu tek zarađuju, ali i oni koji su već u mirovini ne bi imali ništa protiv. A mirovine su male i zbog toga što je i sadašnji sustav jedva održiv. Nove umirovljenike teško će izdržati.

"Teško da je to održivo i s tom cifrom koja je rečena da bi to trebalo 100.000 ljudi to je nekih novih milijardu i pol kuna iz proračuna", smatra Hrelja.

Milijuni bi se pronašli...

Novac za isplatu nacionalnih mirovina postoji, uvjerava demograf Šterc. Milijuni bi se pronašli češljanjem mirovinskog sustava u kojem dio korisnika niti živi u Hrvatskoj, niti su ovdje zaradili mirovinu.

"Isto tako, dio ljudi koristi naš zdravstveni sustav, a nisu stalni stanovnici RH i to su veliki iznosi koji godišnje se odlijevaju, prema nekoj mojoj procjeni, između 750.000 kuna i milijardu i pol kuna", ističe demograf Stjepan Šterc.

Tim sredstvima isplatile bi se ne samo nacionalne mirovine, uvjeren je Šterc, već i egzistencijalne plaće za nezaposlene.

Preko socijalnih naknada, ne mirovina

Svi s kojima smo razgovarali kažu da bi proračun mogao podnijeti da se pomogne tim ljudima jedino uz dobru preraspodjelu sredstava. No kažu i da to svakako ne bi trebalo činiti kroz institut mirovina nego kroz institut socijalnih naknada. Netko će možda reći mirovina ili naknada, svejedno je, no tu nije riječ samo o semantici, tu postoji velika suštinska razlika. Socijalne naknade mogu se bolje kontrolirati i mogu se detaljnije propisati kriteriji za njih. Tu se može bolje provjeriti i imovina i prihodi korisnika, a naknade se mogu i ukinuti ako netko više ne udovoljava kriterijima.

Socijalno zaštitini institut

Sve to komentirao je za Dnevnik Nove TV i Gojko Bežovan, profesor socijalne politike.

Profesore, Vlada razmišlja o uvođenju nacionalne mirovine, koji je vaš stav prema tome?

Moj stav je da za kategoriju naših sugrađana koji nisu ostvarili pravo na mirovine i imaju godina radnog staža treba uvesti određeni socijalno zaštitini institut koji nikako ne treba zvati nacionalnom mirovinom. Dakle, mirovina se u našem sustavu može ostvariti samo plaćanjem doprinosa i za 15 godina radnog staža.

Smatrate da ne bi bilo pravedno s jedne strane prema onima koji su svoju mirovinu zaradili, da je netko drugi dobije bez rada?

Upravo tako, motivacija za stjecanje mirovine, ključni institut posvuda u ovakvom tipu mirovinskog osiguranja i nikako od toga ne smijemo odustati i onda će biti ozbiljno pitanje kad se bude određivala moguća visina takve novčane socijalne pomoći, kako ona ne bi bila demotivirajuća za one koji ostvaruju najnižu mirovinu s 15 godina radnog staža, tako predlažem da bi ona sigurno za 1/3 moguće do 1/4 trebala biti niža od onoga što će netko zaraditi za 15 godina mirovinskog staža.

Može li naš mirovinski sustav podnijeti nove umirovljenike, ionako odnos ljudi koji rade i odnos onih koji primaju mirovinu nije baš dobar u ovome trenutku?

Ovo bi zapravo bila izvjesna preraspodjela. Rekao sam, jedan dio njih već dobiva izvjesne oblike socijalne pomoći iz sustava socijalne skrbi i to bi bila sredstva koja bi se financirala iz državnog proračuna kao oblici socijalne pomoći i ne vidim da bi to trebao biti prevelik teret za našu državu.

Popis lijepih želja

O nacrtu strategije koja između ostalog želi uvesti ne samo nacionalnu mirovinu nego i status njegovatelja starijih osoba te izjednačavanje plaćanja za trajni smještaj iz Vlade za sada ne žele otkrivati detalje. Kažu, to je tek nulta faza, javna rasprava još nije ni počela tako da je za sada to, mogli bismo reći, zapravo samo popis lijepih želja. No ta je najava svakako zaintrigirala javnost.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr