Ministar financija Zdravko Marić - 1
Ministar financija Zdravko Marić - 1 Foto: Marin Tironi/PIXSELL

Vlada je sa sjednice u srijedu Saboru uputila prijedlog rebalansa državnog proračuna za ovu godinu kojim planira povećanje ukupnih prihoda za tri milijarde kuna, na 150,3 milijarde kuna, dok se ukupni rashodi povećavaju za 9,4 milijarde kuna, na od 167,4 milijarde kuna.


Time će državni proračun zabilježiti manjak u iznosu od 17,1 milijardu kuna ili 4,3 posto BDP-a.

No, kada se tomu dodaju i lokalna država i izvanproračunski fondovi, ciljana razina deficita prema ESA 2010 metodologiji na razini opće države s ranije planiranih 2,9 posto BDP ili oko 11,5 milijardi kuna raste na 15,3 milijarde kuna ili 3,8 posto BDP-a.

"Bez obzira na rast ovog deficita mi projiciramo i vidimo putanju našeg javnog duga već ove godine ponovno na onoj tzv. silaznoj putanji, sa 88,7 na 86,6 posto BDP-a je naša bazna projekcija za kraj ove godine u odnosu na kraj prethodne godine", rekao je potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić.

Rast BDP-a veći od 5 posto?

Podsjetio je i da su makroekonomske projekcije već poznate iz nedavno uvojenog Programa konvergencije.

"Za ovu godinu predviđamo rast BDP-a od 5,2 posto, što znači da u ovoj godini ne vidimo u potpunosti gospodarski oporavak. Međutim, prema projekcijama, pogotovo kada se uzmu i uključe i efekti Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) i implementacija svih mjera koje smo stavili u dokument, već iduće godine rast od 6,7 posto, što će nas dovesti i trebalo bi dovesti u baznom scenariju na razinu BDP-a iz rekordne 2019. godine", naglasio je Marić.

No, dodaje kako se oporavak nekih djelatnosti vezanih za usluge, kao što su turizam i za njih vezane djelatnosi, ne očekuje prije 2023. odnosno 2024. godine.

Prihodi rastu za 3 milijarde kuna

"Razlog rebalansa u ovom dijelu godine je također prije svega u zdravstvenom dijelu, možda ne u potpunosti vezan isključivo samo u covid, nego i uz naš dogovor s predstavnicima veledrogerija kako bi se osigurala redovna i kontinuirana isporuka lijekova, medicinskog materijala i svega što je važno za funkcioniranje našeg zdravstvenog sustava i bolnica", objasnio je

Podsjetio je da je sukladno tom dogovoru do sada već plaćeno gotovo dvije milijarde kuna. No, kako su se iscrpile sve zakonom predviđene mogućnosti preraspodjela, bilo poznatih, bilo covid preraspodjela ili ubrzanog transfera prema Hrvatsko zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO).

"Kako smo najavili, u lipanju se te mogućnosti iscrpljuju tako da je to jedan od glavnih, ako ne i glavni, za izmjene državnog proračuna za ovu godinu i projekcija za iduće dvije godine", rekao je Marić.

Ministar zdravstva, Vili Beroš Beroš otkrio zabrinjavajuće podatke: ''Bolnice bilježe daljnji porast broja pacijenata s post-COVID sindromom''

Predloženim se rebalansom prihodi povećavaju za oko tri milijarde kuna. Ono što utječe na konačni rezultat, znači porezni prihodi se povećavaju za 700 milijuna kuna, dok se ostalo odnosi na pomoći odnosno europske fondove i dio koji se odnosi vlastite i namjenske prihoda, pri čemu je jedan dio vezan uz HZZO, oko 700 milijuna kuna.

Rebalansom se rashodna strana proračuna povećava za 9,4 milijarde kuna, od čega onaj dio koji se odnosi na rezultat za 7,1 milijardi kuna.

Kod povećanja rashodne strane, Marić je izdvojio zdravstvo koje, bilo izravnim mjerama sanacije ili transferi HZZO-u, u iznosu od 2,8 milijardi kuna.

Povećavaju se sredstva za plaće

Rebalansom je za nastavak mjera očuvanja radnih mjesta, pokrivanje dijela ili potpuno fiksnih troškova, skraćeno radno vrijeme, planiran iznos od dvije milijarde kuna.

Povećavaju se i sredstva mase plaća za oko 800 milijuna kuna, pri čemu Marić podsjeća da je s početkom godine osnovica za plaće državnih i javnih službenika povećana za 4 posto, a za što odmah nisu bila osigurana sva sredstva ali se sada rebalansom ide korak bliže tomu.

"Povećanje osnovice plaća se već provodi i neće doći pod znak pitanja. (...) I mirovine i mirovinska primanja, naša poruka umirovljenicima je uvijek da mirovine ni u kojem slučaju neće dolaziti pod znak pitanja", poručio je ministar financija, podsjećajući i da je umirovljenicima isplaćen covid dodatak, a u drugoj se polovici godine očekuje i dodatna indeksacija.

700 milijuna HZZO-u

Kod rashoda je spomenu i fond za sufinanciranje europskih projekata, kako na državnoj tako i lokalnoj razini.

Također, u okviru programa koje će osmisliti resori kulture, turizma i sporta odnosno prometa i infarstrukture, a kako bi se pojedinim segmentima, bilo da je riječ o event industriji, povremenom prijevozu ili putničkim agencijama, olakšalo tim kompanijama kao dobra priprema za turističku sezonu, osigurala dodatna sredstva.

Dodatno povećanje, iz onih rashoda koji ne utječu na ukupni rezultat, najveći dio se odnosi na mjere ruralnog razvoja, a tu je također i 700 milijuna kuna za HZZO.

Objasnio je i kako se rebalansom sve donacije koje su primljene na državni proračun, u iznosu većem od 105 milijuna kuna, sada stavljaju u funkciju samog državnog proračuna, odnosno u funkciju iskorištenja tih sredstava.

Fond solidarnosti

Spomenuo je i Fond solidarnosti koji će sa razdjela Ministarstva financija raspodijeliti na razdjele pojedinih korisnika tog fonda, a s namjenom iskorištenje sredstava za obnovu grada Zagreba te potresom pogođenih županija.

Vlada je uz prijedlog izmjena i dopuna proračuna za ovu godinu, Saboru uputila i izmjene Zakona o izvršenju proračuna, pri čemu je Marić izdvojio dvije značajne promjene.

Raste potreba za zaduživanjem

S obzirom na povećani deficit povećana je i potreba za zaduživanjem i ona raste s 33,8 na 42,4 milijarde kuna. Jedan dio od tih 8,6 milijardi kuna se odnosi na povećani deficit, dok se drugi dio od 2,2 milijarde odnosi na činjenicu da smo povukli nešto više iz onog SHURE programa u odnosu na originalno planirano.

Također, Fond za obnovu grada Zagreba i županija te Ured za stambeno zbrinjavanje izmjenama Zakona o izvršavanju državnog proračuna imaju mogućnost sve svoje projekte i natječaje do jedan milijun kuna, a vezani su isključivo uz obnovu od oba prošlogodišnja potresa, provoditi i bez suglasnosti ministra financija.