Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković sudjeluje na obilježavanju Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991.-2020. Uz predsjednika Vlade su potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, potpredsjednik Vlade za društvene djelatnosti i ljudska prava Boris Milošević, ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak, ministar obrane Mario Banožić i ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović.
Premijer Plenković obišao je simbol obrane Vukovara - Vodotoranj. Rekao je tom prigodom da je ovo dan u kojemu se svi prisjećamo žrtava. Ispred Nacionalne memorijalne bolnice dao je izjavu medijima.
"Danas smo ovdje na Dan sjećanja na žrtve Vukovara i Škabrnje. Hrvatski sabor uvrstio je Dan sjećanja u dane o blagdanima i spomendanima kao neradni dan čime dajemo dodatno značenje braniteljima, Vukovaru i svima onima koji su zaslužni za našu slobodu. Vukovar danas 29 godina poslije je grad koji se razvija kao i županija i Slavonija i sva naša područja koja su bila privremeno okupirana, ovaj dio i mirno reintegriran i ta područja zaslužuju posebnu pozornost i brigu državnih institucija i hrvatske Vlade", rekao je premijer.
Podsjetio je da je prva sjednica Vlade održana u Vukovaru.
"Ispunili smo zaključke iz te sjednice, dajemo potpore i za očuvanje radnih mjesta, za ulaganja u prometnu, energetsku i drugu infrastrukturu, ali su tu i simbolični potezi poput proglašenja Vukovara mjestom posebnog pijeteta. Ovdje dolazi velik broj mladih kako bi u memorijalnom centru, na Ovčari, kod Vodotornja svjedočili koja je simbolika Vukovara za Hrvatsku", poručio je premijer i rekao kako je pri obilasku Vodotornja i grada primijetio da je manje ljudi nego inače.
"Ono što očekujem da se pridržavamo skupina i distance. Službeni program je skraćen, dva su događaja koja su stajaća, ovaj i misa, i ako se ljudi budu pridržavali mjera minimalizirat ćemo rizik. Mislim da će ljudi biti odgovorni", zaključio je.
Naglasio je kako je Hrvatska pobijedila u Domovinskom ratu te da ima "ispruženu ruku" prema manjinama, pa tako i prema srpskoj.
"Zato je dobro, normalno i prirodno da je potpredsjednik Vlade iz redova SDSS-a Boris Milošević s nama u Vukovaru, kako je bio i u Kninu", rekao je Plenković.
O izaslaniku predsjednika Vučića u Vukovaru Veranu Matiću Plenković je rekao kako je njegov dolazak "jako dobra poruka".
"Te su poruke bitne jer govore o suočavanju s prošlošću i na taj način i vlasti Srbije šalju poruku Vukovaru i Vukovarcima", rekao je premijer.
Prisutvovat će u Koloni sjećanja
Potom će nazočiti programu obilježavanja Dana sjećanja "Vukovar-mjesto posebnog pijeteta" te u Koloni sjećanja doći na Memorijalno groblje žrtava Domovinskog rata i odati počast žrtvama Vukovara molitvom i polaganjem vijenaca i svijeća te nazočiti Svetoj misi za sve pokojne i nestale u Domovinskom ratu.
Za Kolonu sjećanja su epidemiolozi izdali preporuku da ne bude veća od 500 osoba, iako, vjerojatno, svjesni da će svima onima koji to žele teško biti zabraniti dolazak, posebice zato što je 18. studenoga prvi put državni blagdan.
U 14:15 sati predsjednik Vlade položit će vijenac i zapaliti svijeću kod Spomen obilježja na mjestu masovne grobnice na Ovčari.
Ove godine u posebnim okolnostima
U posebnim okolnostima zbog pandemije koronoavirusa obilježava se 29. godišnjica sloma obrane toga grada na desnoj obali Dunava, koji je u neprijateljske ruke pao nakon tromjesečne opsade i najkrvavije bitke Domovinskog rata. Grad je pod opsadom bio 87 dana, a okupirale su ga postrojbe bivše JNA i srpske paravojne postrojbe.
Pročitajte i ovo
obitelji ne gube nadu
Zločini i kazne: Vukovar i danas, gotovo tri desetljeća nakon rata, još čeka pravdu za žrtve ratnih zločina
Pročitajte i ovo
JEDNA DRUGAČIJA PRIČA
Kuća u Vukovaru u kojoj nitko ne pita za etničku pripadnost, sudjelovanje u ratu ili političko opredjeljenje: "Sreća je jedina stvar koja se množi kada se dijeli"
Na staklenim pločama Pastoralnog centra sv. Bone Franjevačkog samostana u Vukovaru imena su 2717 žrtava agresije na Vukovar 1991. godine. Okupacija je završila 15. siječnja 1998. mirnom reintegracijom hrvatskog Podunavlja.