Galerija
''Dolazim u ime Hrvatske kao prijatelj i partner i šaljem poruku o cjelovitosti BiH i ravnopravnosti tri konstitutivna naroda ove zemlje. Ponovit ćemo i naš interes za ravnopravnošću Hrvata kao najmalobrojnijeg naroda'', istaknuo je Andrej Plenković. ''Što se tiče zalaganja i zaštite za položaj Hrvata, poruka koju ja šaljem i šaljem je kontinuirano, to je poruka uvažavanja i cjelovitosti BiH i bitno je da Daytonski sporazum funkcionira.''
''Moramo surađivati po pitanju sprječavanja nezakonitih migracija, imamo dugu granicu i zeleno područje preko kojeg krijumčari često pokušavaju prebaciti ilegalne migrante. Stoga sam naglasio da je potrebna suradnja kako bismo to spriječili'', istaknuo je.
''Mi smo spremni i kroz PlinaCro omogućiti da BiH iskoristi položaj Hrvatske i naš ukapljeni terminal na Krku jer je on stavio Hrvatsku na posebnu i sasvim drugačiju poziciju na karti po pitanju plina'', naveo je premijer, nabrojavši još brojne projekte u kojima postoji suradnja s BiH, hrvatska ulaganja u tu zemlju koja su značajna u proteklih nekoliko godina, a napomenuo je i izrazito bitnu ulogu trgovinskih partnera.
Premijer je najavio kako će idući i najvažniji korak biti sastanak u Zagrebu s Vijećem ministara BiH na kojem će se također razgovarati o otvorenim pitanjima između dvije zemlje. ''Važno je da sve stavimo na stol i razgovaramo o svim mogućnostima buduće suradnje. To je ono što je u ovom trenutku najvažnije. Što se tiče unutarnjopolitičkih zbivanja u BiH, mi ih u Hrvatskoj pratimo s velikom pozornošću, s velikim interesom. Razumjeli smo da je Vijeće ministara imalo svega četiri sastanka od lipnja do sada, željeli bismo da institucije BiH budu funkcionalne, da su u njima svi kvalitetno zastupljeni i da takve donose prijedloge zakona i za parlament", rekao je Plenković. Hrvatski premijer istaknuo je kako treba poštovati Daytonski sporazum, kao i da izjave iz Republike Srpske treba promatrati i iz konteksta promjene izbornog zakona u BiH.
Na pitanje novinara o izjavama Zorana Milanovića o genocidu u Srebrenici, koje su, među ostalim, podigle veliku buku proteklih dana u hrvatskoj, ali i bosanskohercegovačkoj javnosti, Plenković je istaknuo kako genocid u Srebrenici nikada nije bio sporno pitanje. Dodao je kako misli da je predsjednik Zoran Milanović tu objasnio što je mislio jer se, kako je rekao, radi o vrlo osjetljivim pitanjima i možda nekim nespretnostima u izjavama, koje su odmah naišle na ''medijske spinove''. ''Mislim da nam je i iz ranijih izjava potpuno jasno što Zoran Milanović misli o tom pitanju.''
"Hrvatska spada u tri zemlje naših najznačajnijih vanjskotrgovinskih partnera. Mislim da su odnosi BiH i Hrvatske pokazali kako se susjedi trebaju odnositi jedni prema drugima kad je u pitanju kriza poput COVID-a. Hrvatska je bila jedna od zemalja koja je pomogla BiH i za to smo zahvalni", rekao je predsjedatelj Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija.
Hrvatskom je premijeru pred sjedištem Vijeća ministara i parlamenta BiH priređen svečani doček uz intoniranje državnih himni, a Plenković i njegov domaćin, predsjedatelj Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija, nakon toga su započeli službene razgovore, u kojima su sudjelovali i ministri.
Održan je još jedan sastanak, a nakon njega premijer Plenković je još jednom stao pred predstavnike medija i izjavio kako su ''razgovori bili konstruktivni i uspješni''.
Plenković se nakon razgovora s predsjedateljem Vijeća ministara Zoranom Tegeltijom sastao se s čelnicima dva doma parlamenta te zemlje, od kojih su neki ujedno i lideri vladajućih političkih stranaka u toj zemlji. Među njima su Dragan Čović, lider HDZ BiH i Bakir Izetbegović, predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA).
''Pozicija Hrvatske je da će uložiti maksimalne napore da podržimo BiH na putu u EU i da sustigne zemlje koje su na tom putu više znapredovale. Željeli bismo da rješenja koja se tiču dogovora o izbornim zakonima budu riješeni na zadovoljstvo sva tri konstutivna naroda u BiH'', rekao je Plenković. ''Hrvatska je susjed koji zna da je upućen i želimo pomoći BiH na putu da institucije profunkcioniraju''.
Novinarima je potvrdio kako je na dnevnom redu bilo političko stanje u BiH i institucionalna kriza u kojoj se ta zemlja nalazi, kao i razgovori o izmjenama izbornog zakona. Dodao je kako je pojasnio da je Hrvatska na poziciji prijateljske zemlje koja ima veliko uvažavanje i poštovanje prema BiH i želi unaprijediti tu suradnju kroz politički dijalog, s ciljem da podupire reforme koje vode ka članstvu u EU i uz želju da se taj put ubrza i sustignu susjedne zemlje koje su na istom tom putu.
"Željeli bismo da rješenja o izmjenama izbornog zakona budu takva da sva tri konstitutivna naroda budu zadovoljna, a da položaj hrvatskog naroda kao najmalobrojnijeg bude ravnopravan", kazao je Plenković.
Ako bi se postigla takva rješenja za izmjene izbornog zakona, ocijenio je, relaksirali bi se odnosi najprije unutar Federacije BiH, a "džentlmenski dogovor između Bošnjaka i Hrvata" po njegovu bi sudu doprinio i boljim odnosima sa Srbima pa bi onda profunkcionirala sva tijela vlasti. Europski reformski procesi bi se mogli nastavili čime bi se okončala sadašnja kriza, smatra Plenković.
''Odgovornost na strankama u BiH''
Poručio je kako je u konačnici odgovornost za takav dogovor unutar BiH isključivo na političkim strankama u BiH i njenim institucijama pri čemu je, kako je kazao, važno imati osjećaj za nijanse i realnosti.
"To shvaća i Izetbegović. Postoje različiti modeli i rješenja, no važno je zadržati slovo i duh Daytona, što nikada do 2006. godine nije dolazilo u pitanje", kazao je Plenković sugerirajući kako je izbor Željka Komšića u državni vrh BiH narušio bit onoga što je sadržaj sporazuma kojim je okončan rat 1995. godine.
Plenković je, odgovarajući na novinarska pitanja, kazao kako mu nije poznato da se u tijelima EU priprema raspoređivanje europskih vojnih snaga u BiH te da je to prije stajalište nekih eurozastupnika nego nešto što se razmatra u institucijama.
Pojasnio je kako su stajališta u EU da se osuđuju svi postupci koji vode novim napetostima u BiH, kao i da se Daytonski sporazum mora poštovati.
Informaciju o tome da je EU spremna rasporediti do šest tisuća vojnika u BiH u slučaju eskalacije krize tijekom posjeta Sarajevu iznio je europarlamentarac iz grupacije Zelenih, Thomas Waitz.
Premijer Plenković je nakon razgovora s predstavnicima izvršne i zakonodavne vlasti u BiH položio vijenac na spomen obilježje prvim žrtvama srpske opsade Sarajeva u ratu od 1992. do 1995., a potom se uputio na odvojene razgovore s čelnicima tri najveće vjerske zajednice, reisom Huseinom Kavazovićem, mitropolitom dabrobosanskim Hrizostomom te vrhbosanskim nadbiskupom, kardinalom Vinkom Puljićem.
Programom posjeta predviđen je i kratak posjet sjedištu Hrvatskog kulturnog društva "Napredak", nakon čega Plenković putuje u Mostar na sastanak s predstavnicima hrvatskih političkih stranaka.
-
Na sjeveru HrvatskePucao u nevjenčanu suprugu i njezinu sestru: Jedna žena preminula, ubojica u bijegu
-
Upitna kvalitetaNove kuće se raspadaju: Banovina je obnovljena, ali - kako? Provjereno istražilo stanje na terenu
-
nova obvezaVelika promjena za strane radnike! Vlada donosi novi zakon: "Oni koji imaju kontakt s ljudima morat će..."
