Jedni liječnici kažu kako se gubi dragocjeno vrijeme te da pacijenti ispaštaju, dok je za drugu stranu, napravljen najbolji mogući potez.
Sekunde zbrke i panike, sekunde objašnjavanja, sekunde i moguće minute diktiranja i zapisivanja podataka. I preusmjeravanje. Prelazak sa starog broja na jedinstveni, 112, za dio struke je palac gore, za drugi - duboko dolje.
'Jedan operater preusmjerava na drugu službu, tu je apsolutni gubitak vremena. Vjerujem da se neće ništa dogoditi nauštrb pacijenta, gdje su u pitanju sekunde, znači, život', kaže dr.med. Slobodanka Keleuva, ravnateljica zagrebačke Hitne pomoći.
Odjel 94 posebno je osjetljiv, kažu liječnici. Pomno se bira tko će sjediti za operaterskim mjestom i primati pozive. No direktiva Unije, naše zakonodavstvo i praksa su složni. Do kraja veljače broj 112, u cijeloj bi zemlji trebao zamijeniti 94.
'Sve je više složenih događaja u kojima na istom događaju treba više nekoliko žurnih službi. Da bi oni došli što brže, važno je da na jednome mjestu imamo informacije, a to je 112. I onda oni pokreću hitnu, policiju, vatrogasce', tvrdi Anto Zelić, pomoćnik ravnatelja DUZS-a koji je i glavni nadzornik sustava 112.
Dubrovnik se nedavno prebacio s broja 94 na 112. Stvari su se ubrzale, kažu, a riješena je i dugogodišnja boljka. 'Nema više lažnih poziva jer oni filtriraju te pozive. Prije smo imali 50-ak lažnih, sada toga više nema. Svaki koji dobijemo, znamo da je naš', kaže dr. Pavo Kalinić, voditelj dubrovačke Hitne pomoći.
Ipak, bez obzira na pozitivne primjere, dio struke ponavlja kako sekunde znače život. Preusmjeravanjem se one nepovratno gube. Po uzoru na policiju, umjesto 112, ispred 94, samo žele dodati jedinicu. No, odredna o broju 112 ipak ostaje.
U STRAHU SU VELIKE OČI
Beroševo trošenje šakom i kapom
Princ Zadra
