Obavijesti Video Pretražite Navigacija
DIP

Preko noći od stranačkih ljudi postaju neovisni članovi jednog od najvažnijih tijela u državi: Novi izbor opet ispod radara

Ilustracija
Ilustracija Getty Images
Aktualno Galerija Izbori: Ilustracija - 3 Izbori: Ilustracija - 3 Foto: DNEVNIK.hr Pripreme za izbore: Ilustracija - 3 Pripreme za izbore: Ilustracija - 3 Foto: DNEVNIK.hr Ilustracija Ilustracija Foto: Getty Images Ilustracija Ilustracija Foto: Getty Images +2 Sabor Galerija 1/7 >>
Sabor bi uskoro trebao izabrati petero članova Državnog izbornog povjerenstva (DIP) s obzirom na to da 8. ožujka istječu mandati za njih četvero, a jedno je mjesto ispražnjeno od 2021. godine. No taj se proces opet zbiva nekako podalje od građana, a pitanje je koliko je to tijelo i inače vidljivo u javnosti? Naime, posao DIP-a nisu samo izbori, a ni izbori nisu samo izborni listići i rješavanje izbornih pritužbi.

Provođenje izbora, nadzor financiranja političkih stranaka i izborne promidžbe, sustavna edukacija članova odbora, poticanje raznih kategorija birača na sudjelovanje u izbornim procesima, aktivno sudjelovanje u unaprjeđenju izbornog zakonodavstva te uvođenju inovacija u izborni proces – važne su to zadaće koje ima Državno izborno povjerenstvo (DIP).

Tim više je važno da se u to tijelo biraju nestranačke osobe i da se prethodno provede javno saslušanje predloženih kandidata i kandidatkinja kao što je praksa prilikom izbora sudaca i sutkinja Ustavnog suda te pravobranitelja i pravobraniteljica. Međutim, javnost nema jasan uvid u izbor članova DIP-a, upozorava za DNEVNIK.hr politologinja Josipa Brajković Dika, izborna stručnjakinja u Gongu.

''Od ukupno devet članica DIP-a, njih troje (predsjednik i dva potpredsjednika/potpredsjednce) dolazi s Vrhovnog suda, a ostalih šestero bira se u Saboru na prijedlog političkih stranaka - troje na prijedlog vladajućih i troje na prijedlog opozicije. Članice se biraju u zatvorenoj proceduri, mimo očiju javnosti, bez javnih saslušanja na saborskom odboru, i zbog toga taj proces prolazi ispod radara. Za kandidate saznajemo tek prilikom glasanja u Saboru. I u ovom slučaju, manje od mjesec dana do isteka mandata gotovo cijelog aktualnog sastava DIP-a, nemamo imena predloženih kandidatkinja'', upozorava Brajković Dika.

Pročitajte i ovo Ivan Malenica, ministar "Čudna situacija" Malenica za Dnevnik Nove TV o prikupljanju donacija: "Postoje jasna pravila. Smiju šest mjeseci prije izbora" Ilustracija Kad će reforma DIP-a? Stranke u zadnji tren dogovorile tko će sjediti u jednom od najvažnijih tijela u državi: Neka imena su poznata od ranije

Ilustracija Ilustracija (Foto: Getty Images)

Potraga za dvoje potpredsjednika i troje članova DIP-a

DIP ima predsjednika, četiri potpredsjednika i četiri člana. Predsjednik mu je po položaju predsjednik Vrhovnoga suda, a sada je to Radovan Dobronić.

Potpredsjednici su – izabrani iz redova sudaca Vrhovnog suda: Damir Kontrec i Jasenka Žabčić, te Ana Lovrin i Vesna Fabijančić-Križanić, koje je izabrao Sabor, koji na osam godina bira i članove DIP-a - jednog potpredsjednika i dva člana na prijedlog saborske većine, a drugog potpredsjednika i dva člana na prijedlog saborske oporbe.

U jesen 2021. preminuo je Josip Vresk, a članovi DIP-a sada su Slaven Hojski, Emil Tomljanović i Ivana Belec, koja je za članicu izabrana u srpnju 2019. pa joj mandat traje. Mandati 8. ožujka istječu Lovrin i Fabijančić-Križanić te Tomljanoviću i Hojskom.

Ilustracija Josip Vresk, Slaven Hojski, Ana Lovrin, Josip Leko, Vesna Fabijančić-Križanić, Emil Tomljanović (Foto: Tomislav Kristo / Cropix)

Arhitekturu DIP-a treba mijenjati

S obzirom na to da izbori nisu isključivo pravna pitanja, nego se dotiču i drugih struka koje mogu doprinijeti kvaliteti procesa, u Gongu, a sličnog su mišljenja i još neki stručnjaci, smatraju da bi veći društveni učinak imao DIP koji bi u svoj sastav uključio i druge relevantne struke poput politologije, sociologije, ekonomije i novinarstva. Uostalom, to je i preporuka Venecijanske komisije Vijeća Europe.

Uvjeti za imenovanje članova DIP-a pa samim time i potrebna struka za imenovanje propisani su Zakonom o DIP-u, ističe za DNEVNIK.hr potpredsjednica DIP-a Ana Lovrin.

Zakonom je, napominje, propisano da je predsjednik DIP-a predsjednik hrvatskog Vrhovnog suda te da dva potpredsjednika bira opća sjednica Vrhovnog suda iz reda sudaca tog suda, a na prijedlog predsjednika Vrhovnog suda. Zakonom je propisano da za potpredsjednika koji nije iz reda sudaca i člana DIP-a može biti izabran hrvatski državljanin s prebivalištem na području Hrvatske, koji ima opće biračko pravo, diplomirani je pravnik, ima 10 godina radnog iskustva u struci, poznaje politički i izborni sustav i nije član niti jedne političke stranke.

''Dakle, iz Zakona proizlazi da predsjednik, potpredsjednici i članovi DIP-a moraju biti diplomirani pravnici'', naglašava Lovrin. Dodaje i da je u sastavu Stručne službe formiran Odjel za nadzor financiranja u čijem je sastavu šest diplomiranih ekonomista – ''dakle osoba stručnog znanja o ekonomskim temama i financijama na temelju čijeg činjeničnog utvrđenja i stručne obrade DIP donosi izvješća o provedbi nadzora financiranja političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma te druge odluke temeljem Zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma''.

Ilustracija Sabor (Foto: Damjan Tadic / CROPIX)

Što DIP radi kad nisu izbori?

No nije samo proces imenovanja slabo poznat javnosti već bi i DIP-ova vidljivost generalno mogla biti bolja, napominje Brajković Dika: ''Javno istupaju samo tijekom izbora, zbog čega se javnost opravdano pita što DIP radi kada nisu izbori. Tim više što sukladno Zakonu DIP nije obvezan podnositi izvještaj o svom redovnom radu niti jednoj instituciji, pa tako niti Hrvatskom saboru. Zakonom je predviđen širok opseg posla, koji osim ključne uloge u provedbi izbora i nadzora financiranja uključuje kontinuirane aktivnosti poput informiranja javnosti i stručnog rada o izbornom zakonodavstvu i praksi.''

Upravo ovih dana aktualna je tema koja se tiče promjena izbornog zakonodavstva, no zanimljivo je kako se DIP ne očituje i ne nastupa javno o toj temi, upozorava Brajković Dika: ''Suci Ustavnog suda Lovorka Kušan i Goran Selanec u izdvojenom mišljenju o ukidanju Zakona o izbornim jedinicama napominju kako su nadležna državna tijela, što uključuje i DIP, nepreuzimanjem odgovornosti i nereagiranjem na neravnotežu biračkog prava između postojećih izbornih jedinica dovela do toga da se godinama ta nejednakost nastavljala razvijati i produbljivati.''

DIP je prozvan, podsjeća, ''jer nije djelovao sukladno svojim zakonskim ovlastima i upozorio na nedostatke u pogledu neusklađenosti izbornih jedinica i neažurirane podatke u Registru birača te jer nije pokušao osigurati da se ti nedostaci uklone kako ne bi prijetili urušavanjem zakonitosti izbora. Suci su također istaknuli kako DIP nije niti jednom javno istupio kako bi upozorio na važnost poštivanja zakonske obveze poštivanja izbornih jedinica, kao i da nije proveo niti jednu kampanju osvješćivanja građana o mogućnostima zaštite svog prava na opće i jednako biračko pravo.''

Pročitajte i ovo Miroslav Šeparović prestaje važiti 1. 10. Ustavni sud ukinuo Zakon o izbornim jedinicama: "Ovo nije nikakva hajka"

Pasivnost i opstrukcija umjesto proaktivnosti i neovisnosti

Brajković Dika upozorava i da DIP svoju ulogu shvaća pomalo konzervativno. ''Svodi je na administriranje izbornog procesa, pri čemu rijetko izlazi iz uskih pravničkih okvira tumačenja zakona i svojih ovlasti. S obzirom na to da kao institucija ovisi o proračunskim sredstvima koja određuje Vlada, a članove predlažu političke stranke, nameće se pitanje o mogućnosti samostalnog i neovisnog djelovanja te eventualne ovisnosti o političkim odlukama.''

U DIP dolaze dojučerašnji dužnosnici i članovi stranaka koje bi sada trebali neovisno nadzirati, a Brajković Dika objašnjava zašto je to sporno: ''Način na koji se biraju članovi DIP-a neizbježno dovodi do pasivizacije i opstrukcije tog tijela. DIP je po Zakonu stalno i neovisno tijelo, a članice povjerenstva ne smiju biti članovi stranke. No u praksi dvije trećine članica DIP-a koje biraju saborski zastupnici nisu istaknuti stručnjaci, nego im je glavna kvaliteta stranačka pripadnost. Tako kandidati preko noći postaju iz izabranih saborskih zastupnica, bivših dužnosnika sa stranačkom iskaznicom nestranačke članice tijela koje bi trebalo biti neovisno. Teško možemo govoriti o političkoj neutralnosti tog tijela kada znamo da od sadašnjeg sastava DIP-a samo jedan član (Hojski) nije bio član niti jedne političke stranke prije imenovanja''.

Ilustracija Sabor (Foto: Damjan Tadic / CROPIX)

Hojski je bio tajnik Sabora, Lovrin je bivša HDZ-ova saborska zastupnica i ministrica pravosuđa u Vladi Ive Sanadera, Fabijančić Križanić je bivša SDP-ova saborska zastupnica, a i Tomljanović je bivši HDZ-ov saborski zastupnik. Vresk, koji je preminuo 2021. godine, za člana DIP-a, na osmogodišnji mandat, prvi je put bio izabran 2007. godine, a drugi put 2015. Prije toga bio je saborski zastupnik HSS-a te zamjenik ministra unutarnjih poslova u Vladi SDP-ova Ivice Račana. Poznat je i kao svjedok iz afere Hypo koji je priznao primanje mita, što je kasnije poricao.

Friško izabrana predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, a donedavno članica toga tijela, Aleksandra Jozić Ileković, prije članstva u Povjerenstvu bila je, između ostalog, i potpredsjednica DIP-a.

Za okruglim stolom

DIP bi, ističe Brajković Dika, trebao preuzeti vodeću ulogu u zagovaranju poboljšanja pravnog okvira za organiziranje i provođenje izbora te kontinuirano raditi na aktivnostima vezanim za tu tematiku okupljajući stručnjakinje, istraživače, predstavnice političkih stranka i institucija koji se bave navedenim temama. Dobar primjer toga je okrugli stol koji su nedavno organizirali na financiranja političkih aktivnosti i izborne promidžbe na kojem se raspravljalo kako "novi zakon" izgleda u provedbi i što je potrebno poboljšati.

Također, nedostaje proaktivnija i javnija uloga prema institucijama, pa čak i pritisak na nadležna ministarstva ako od njih ne dobiju odgovor pa tako Brajković Dika upozorava da je javnosti nepoznat prijedlog jedinstvenog izbornog zakona koji je DIP izradio i uputio resornom ministarstvu, na što nikada nije dobio odgovor niti je na njemu inzistirao.

Ilustracija Pripreme za izbore: Ilustracija - 3 (Foto: DNEVNIK.hr)

Lovrin navodi da su prijedlozi za unaprjeđenje izbornog zakonodavstva objavljeni na DIP-ovim mrežnim stranicama uključujući usporedni prikaz izbornih instituta kroz različite izborne zakone i rješenja predložena tekstom jedinstvenog izbornog zakona koji je Povjerenstvo dostavilo Ministarstvu uprave 2018.

Također, upućuju kako se sve što je DIP radio i što planira raditi u budućem razdoblju može vidjeti na njihovim stranicama. Naglasak je na zakonito, učinkovito i transparentno provedenim izborima i referendumima te edukaciji članova izbornih tijela i tijela koja provode referendume te birača.

Iz Gonga smatraju kako bi bilo dobro da je DIP aktivniji i prema javnosti, odnosno biračima: ''Od izbora do izbora svjedočimo nedovoljno educiranim članovima biračkih odbora i zaprimamo stotine poziva birača i biračica koje nam prijavljuju nepravilnosti ili traže informacije kako glasati. Jedna od osnovnih uloga DIP-a, edukacija o biračkim pravima, prelila se na udruge i inicijative. Jedine informacije koje građani mogu dobiti o svojim biračkim pravima zakopane su na internetskim stranicama DIP-a i Ministarstva. Izuzetak su učenice srednjih škola za koje je DIP osmislio predavanje o biračkim pravima mladih birača. Ohrabrujemo ih da s takvim edukacijama nastave i obuhvate ostale skupine birača.''

Ilustracija Ilustracija (Foto: Getty Images)

Transparentnost tijeka novca glavni je preduvjet poštenih izbora i referenduma

Nadzor financija znatno je povećao opseg rada DIP-a, a novi zakon iz 2019. kojim je regulirano financiranje izbornih kampanja uveo je, smatraju u Gongu, red u prikazivanje svih donacija i troškova na jednom mjestu u otvorenim formatima, povećao transparentnost financiranja te olakšao posao nadzora DIP-u.

U DIP-u smatraju da imaju dovoljno kapaciteta za nadzor financiranja, a eventualna potreba njihova jačanja razmatrat će se s eventualnim stupanjem na snagu Zakona o referendumu, budući da su konačnim prijedlogom navedenog Zakona, DIP-u dane nove nadležnosti u okviru provedbe nadzora financiranja referenduma.

Pročitajte i ovo Slika nije dostupna DIGITALIZACIJSKI JETI Elektronsko glasanje u Hrvatskoj: Je li napokon došao kraj ubacivanju listića u kutije?

Gong upozorava na potrebu za boljim praćenjem tijeka novca u kampanjama kao što su skriveni kreditori kampanja, zloupotreba javnih resursa od strane lokalnih i državnih dužnosnica i simboličko korištenje pozicije istaknutih dužnosnika poput silnih otvaranja infrastrukturnih projekata i obilaska biračkih baza u okviru dužnosničkih protokola.

''Kritizirali smo DIP smatrajući da bi trebali biti proaktivniji te im često upućivali prijave na koje su se ograđivali strogim tumačenjima zakona'', istaknula je Brajković Dika i podsjetila: ''DIP-u nisu bili sporni promotivni letci i objave na društvenim mrežama koje su pojedini gradonačelnici platili javnim novcem jer se sve zbivalo nekoliko dana prije početka službene kampanje, pravdajući se da njihova nadležnost počinje danom kampanje. Ono što je još sporno jest slaba komunikacija s drugim nadležnim institucijama u sankcioniranju onih koji krše zakon. Tako se predstavnica DIP-a na nedavnom okruglom stolu požalila da ne zna što se događa sa slučajevima koje DIP prijavi DORH-u.''

 

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene