Vlada će u četvrtak predstaviti Program priuštivog najma prema kojem će se među budućim najmoprimcima najviše bodovati višečlane obitelji s niskim primanjima u dobi od 25. do 45. godine života, ali i neke druge životne okolnosti.
Priuštiva najamnina plaća se APN-u i ona ne smije prelaziti 30 posto mjesečnih prihoda kućanstva, umanjeno za režijske troškove. Razliku do tržišne cijene pokriva država. Vlasnici stanova ostvaruju naknadu u visini lokalne medijalne najamnine, isplaćenu u dvije rate, doznaje Hina.
Primjerice, obitelj s ukupnim prihodima od 2000 eura za stan od 60 četvornih metara plaćala bi najam po formuli: prihodi × 0,30 − 2,50 €/m² = 600 – 150 (režije), što bi u konačnici iznosilo 450 eura mjesečno. Ako bi im prihodi rasli, rasla bi i najamnina, dok bi u slučaju smanjenja primanja obitelj imala pravo zatražiti korekciju. Razliku do iznosa koji dobiva vlasnik nadoknadio bi APN.
Prikupljanje podataka
APN će najmanje jednom godišnje od Porezne uprave prikupiti podatke o ukupnom dohotku u prethodnoj godini za najmoprimca i sve članove uže obitelji. Ako se najmoprimcu ili njegovim članovima uže obitelji netoprihodi povećaju za više od 15 posto godišnje, najmoprimac je obvezan APN obavijestiti o novom stanju prihoda u roku od 30 dana od dana povećanja prihoda.
Bodovanje najmoprimca
Kriteriji za bodovanje kod prijave za najmoprimca su prihodi i broj članova uže obitelji najmoprimca, broj djece predškolske dobi i djece na redovitom školovanju, životna dob najmoprimca, stručna sprema, invaliditet najmoprimca ili člana njegove obitelji, prebivalište, potrebe za deficitarnim zanimanjima na području jedinice lokalne samouprave.
Kada je riječ o bodovanju prihoda najmoprimca, ako oni iznose od jedne do jedne i pol minimalne plaće, ostvaruju maksimalni broj bodova, njih deset. Za prihode od jedne i pol do dvije minimalne plaće dobiva se sedam bodova, njih pet ako su prihodi od dvije do tri minimalne plaće, tri boda ako je riječ o prihodima od tri do četiri minimalne plaće, a ako su prihodi veći od četiri do pet minimalnih plaća, ostvaruje se jedan bod.
Tri boda za svako dijete
Gradacija u bodovanju odnosi se i na broj članova uže obitelji. Ako je riječ o samcu, ta osoba dobiva jedan bod, a ako ima pet i više članova, ostvaruje maksimalnih devet bodova. Dodatna dva boda mogu se dobiti ako je najmoprimac samohrani roditelj, posvojitelj ili ako je član jednoroditeljske obitelji. Za svako dijete najmoprimcu pripadaju tri boda.
Kada je u pitanju utvrđeni stupanj i težina invaliditeta najmoprimca ili člana njegove uže obitelji, deset bodova dobiva se za dijete s teškoćama u razvoju, osam bodova za stopostotni invaliditet, šest bodova za invaliditet ili oštećenje organizma od 80 do 100 posto, a za onaj od 50 do 80 posto – četiri boda.
Dodatnih osam bodova mogu ostvariti podnositelji zahtjeva ako su osobe bez odgovarajuće roditeljske skrbi, osobe do 30. godine života koje izlaze iz sustava socijalne i alternativne skrbi ili djeca smrtno stradalog ili nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata.
Prema životnoj dobi, najveći broj bodova, njih 12, ostvaruju najmoprimci od navršene 25. do navršene 45. godine života, osam bodova dobivaju oni od 18. do 25. godine života, šest bodova osobe od 45. do 55. godine, a oni stariji od 55 godina imaju pravo na četiri boda.
Jedinice lokalne samouprave mogu odrediti dvije kategorije deficitarnih zanimanja, pa se za prvu kategoriju može dobiti osam, a za drugu kategoriju šest bodova. Pola boda dobiva se i za svaku godinu prebivanja na području jedinice lokalne samouprave u kojoj žele najam, ali ukupno najviše deset bodova.
Prednost u odnosu na ostale najmoprimce u slučaju da imaju isti broj bodova imaju članovi obitelji ubijenih i nestalih hrvatskih branitelja, ratni vojni invalidi, dragovoljci i branitelji.
Naknada za najmoprimca
Vlasnik nekretnine koju želi staviti u najam treba dokazati da je stan bio prazan dvije godine. Uz račune HEP-a kao dokaz uzimat će se i računi drugih operatera. Iznimke od dvije godine precizno će se urediti Zakonom o priuštivom stanovanju, koji bi do kraja godine trebao ići u javno savjetovanje.
Vlasnici nekretnina uključeni u Program priuštivog najma ostvaruju pravo na naknadu u visini lokalne medijalne najamnine.
Ona se isplaćuje u dvije rate: 60 posto odmah nakon predaje nekretnine APN-u, a preostalih 40 posto nakon isteka polovice ugovorenog razdoblja.
Primjerice, za stan od 60 četvornih metara u Zagrebu s ugovorom na pet godina medijalna najamnina iznosi 660 eura mjesečno. To je 7920 eura godišnje, odnosno 39.600 eura za pet godina. Prva isplata iznosila bi 23.760, a druga 15.840 eura.
Održavanje nekretnina
Ako se nekretnina ne nalazi u uporabljivom stanju, vlasnik se ugovorom obvezuje dovesti je u uporabljivo stanje u roku od šest mjeseci.
APN će nekretninu iznajmiti slobodnu od osoba i stvari, a iznimno sa stvarima koje služe za redovnu uporabu nekretnine, pri čemu APN ne odgovara najmoprimcu za ispravnost stvari, izuzev kuhinjskih elemenata i uređaja bijele tehnike ako se nalaze u stambenoj nekretnini koja se daje u najam.
Najmoprimac je dužan voditi brigu o stambenoj nekretnini koju koristi i provoditi tekuća održavanja, što se detaljno razrađuje u ugovoru o najmu.
Ugovor o davanju stana na uporabu sklapa APN s vlasnikom nakon odabira najmoprimca, dok se ugovor o najmu sklapa između APN-a i najmoprimca.
APN pritom obavlja sve administrativne i tehničke poslove provedbe Programa i vodi bazu podataka o iskazima interesa i sklopljenim ugovorima. I za najmoprimce i za najmodavce APN će raspisivati javne pozive.
-
nova obvezaVelika promjena za strane radnike! Vlada donosi novi zakon: "Oni koji imaju kontakt s ljudima morat će..."
-
Najbliže ZemljiNoćas se događa nešto posebno na nebu: Nekima će to smetati
-
Premijer u VatikanuIvana Petrović o Plenkovićevu predavanju: "Zanimljivo je odgovorio veleposlanici Irske, spomenuo je dvije vrste hrvatskih građana..."
