Predsjednica pomilovala poduzetnika koji je zbog zločina bježao iz države

Prvi na popisu pomilovanih našao se bivši direktor i većinskog vlasnik tvrtke Croatiabus, Leon Sulić kojem se u nekoliko navrata sudilo zbog zlouporaba položaja i ovlasti.

Pročitajte i ovo Jedinstvena kazna Ubojica mladog Splićanina osuđen na zatvor: Branio se da se sve dogodilo slučajno, a žrtvu je naganjao nožem odbijena žalba Sud potvrdio smrtnu kaznu nekretninskoj tajkunici: Može se izvući pod jednim uvjetom

'Leon Sulić - za izrečenu kaznu zatvora u trajanju od 1 godine i 10 mjeseci zbog kaznenog djela zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju iz čl. 246. st. 2. KZ/11 – oslobađa se od izvršenja neizdržanog dijela izrečene kazne zatvora', stoji u objavljenoj Odluci.

Dosje ovaog kontroverznog poduzetnika institucije pune već petnaestak godina. Tijekom 90-ih, kao vlasnik Croatiabusa često je bio prijavljivan od strane radnika DORH-u, no prva službena prijava podnesena je tek 2001. godine. 2003. je državni odvjetnik Mladen Bajić zatražio da se zbog prijave protiv Sulića zamrznu njegova upravljačka prava u kompaniji.

Sulić je 2007 osuđen za gospodarski kriminal u tvrtki Croatia bus težak 15,5 milijuna kuna. Dobio je 5 godina zatvora, kaznu koju mu je Vrhovni sud je smanjio s prvotnih 7 godina.

Zbog bijega iz države Sulić nije mogao odslužiti kaznu. Tvrdio je kako državu nie napustio zbog izrečene kazne već zbog bolesti, a u Hrvatsku se vratio tek nakon odluke Vrhovnog suda dvije godine kasnije, 2007. godine. Tada je ponovno dobio kaznu zatvora od 7 godina koja mu je zbog narušenog zdravlja bila smanjena na pet.

Ovaj konzervativni poduzetnik 2011. osuđen je i na zatvorsku kaznu u trajanju od dvije godine zatvora jer si je kompenzacijama preko svojih tvrtki u 2000. godini uspio priskrbiti stan vrijedan gotovo 600.000 kuna. Tada je osim zatvorske kazne Sud naložio da Sulić mora vratiti Croatiabusu iznos od 590.000 kuna.

Sulićevo pomilovanje predloženo zbog zdravstvenih razloga

Temeljem svojih ustavnih i zakonskih ovlasti, a na prijedlog Komisije za pomilovanja predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović pomilovala je 25 osoba među njima i bivšeg vlasnika "Croatia Busa" Leona Sulića kod kojega je komisija prilikom predlaganja pomilovanja primarno uzela u obzir njegovo iznimno teško zdravstveno stanje.

Pomilovanje, kako je u utorak pojasnio predsjednik Komisije za pomilovanje profesor Davor Derenčinović, ne podrazumijeva oslobođenje 68-godišnjeg Sulića od potraživanja i naknade štete za tvrtku "Croatia Bus" koju je oštetio.

Sulić je zbog gospodarskog kriminala u "Croatiabusu" teškog 15,5 milijuna kuna 2007. osuđen na kaznu od sedam godina zatvora, koju mu je Vrhovni sud smanjio na pet godina. Tu je kaznu izdržao, a u ožujku 2014. pravomoćno osuđen na godinu i deset mjeseci zatvora jer se raznim malverzacijama na štetu "Croatiabusa" domogao i stana vrijednog više od 589 tisuća kuna. Za to je nedjelo sada pomilovan, a predsjednica ga je svojom odlukom oslobodila "izvršenja neizdržanog dijela izrečene kazne zatvora".

'Angina pectoris, srčani i moždani udar'

"Prigodom prijedloga odluke o pomilovanju osuđenika Leona Sulića, primarno je uzeto u obzir njegovo iznimno teško zdravstveno stanje (angina pectoris, srčani i moždani udar) zbog kojeg postoji potreba svakodnevnog liječenja kao i znatan protek vremena od počinjenja kaznenog djela", navodi Derenčinović u očitovanju poslanom iz Ureda predsjednice nakon upita medija o razlozima zbog kojih je Sulić pomilovan.

Derenčinović naglašava i da se u Sulićevom slučaju "akt pomilovanja isključivo i jedino odnosi na izrečenu kaznu zatvora za kazneno djelo zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju te ni u kom slučaju ne podrazumijeva oprost tj. oslobođenje od potraživanja i naknade štete na ime imovinskopravnog zahtjeva oštećenoj tvrtki 'Croatia bus d.d.'“.

Predsjednik komisije skrenuo je i pozornost da predsjednica Republike nema obvezu obrazlagati svoju odluku. Pritom se pozvao na rješenja Ustavnog suda prema kojima Zakon o pomilovanju, kao ni bilo koji drugi zakon, ne sadrži odredbu po kojoj bi postojala obveza predsjednice Republike da obrazloži svoju odluku o pomilovanju određenog osuđenika.

No, dodaje da jednu odredbu navedenog Zakona "treba sagledavati kao rješenje koje osigurava nužni stupanj uvida javnosti u pomilovanja tj. uvid u vrste, odnosno težinu kaznenih djela u svezi s kojima se pomilovanja daju. Na taj se način omogućava javnosti da izgradi stavove o radu Predsjednika/ce Republike u tom ustavnopravnom području“, navodi Derenčinović.

Na popisu pomilovanih stoji i ime Danka Seitera, osuđenog zbog zlouporabe ovlasti i položaja u slučaju Karlovačka banka. Seiteru je preostala kazna od godinu dana zamijenjena uvjetnom osudom i rokom kušnje od 2 godine.

Iz Ureda Predsjednice u večernjimje satima došlo i očitovanje na pomilovanje Danka Seitera. Prenosimo ga u cijelosti.

'Zatvoreniku Danku Seiteru, osuđenom za kazneno djelo zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju na izrečenu kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine, dodijeljeno je pomilovanje na način da se neizdržani dio izrečene kazne zatvora zamjenjuje uvjetnom osudom i neće se izvršiti ukoliko osuđenik u roku od 2 (dvije) godine ne počini novo kazneno djelo.
Ovdje je važno naglasiti kako je osuđenik izdržao polovicu izrečene kazne zatvora na koju je osuđen, te da je iz razloga isključivo zdravstvene prirode (tri stenta zbog infarkta i angine pectoris), predloženo da se neizdržani dio kazne zatvora zamjeni uvjetnom osudom. To nikako ne znači i oslobođenje od iste. Dapače, izrečen je uvjetni rok od 2 godine što u konačnici rezultira produljenjem kazne te isto tako produljenjem pravnih posljedica osude. Time je, Predsjednica Republike Hrvatske u vršenju svoje ustavne ovlasti – dodjeli pomilovanja, prvenstveno vodila računa o potrebi zaštite interesa društva i pravne države, s ciljem ostvarenja pozitivne funkcije prava i postizanja pravičnosti.

Također, od imenovanja članova Komisije za pomilovanja (14. srpnja 2015. godine) do kraja 2015. godine, Komisija je ukupno obradila 354 molbe za pomilovanje, od kojih je za 50 osuđenika predložila Predsjednici Republike dodjelu pomilovanja.

Slijedom navedenog, želimo istaknuti kako Komisija u funkciji savjetodavnog tijela djeluje u sastavu renomiranih pravnih stručnjaka koji raspravljaju o molbama i predlažu dodjelu pomilovanja, dok konačna odluka Predsjednice Republike Hrvatske predstavlja diskrecijsku prerogativu utemeljenu isključivo na prijedlozima i pravilima struke.'

U Komisiji za pomilovanja predsjednice Republike, uz Derenčinovića su i Miroslav Šumanović, Damir Primorac, Marijan Hranjski, Mirjana Kralik, Eduard Kunštek i Ivica Tolušić.