Na današnji skup u Tvornici kulture HDZ-ov predstavnik potpredsjednik Vlade Damir Polančec je zakasnio, pa je odgledao raspravu iz publike, no nije bio ni predviđen kao govornik jer je HDZ, kako su rekli organizatori, na više njihovih poziva odgovorio kako nitko neće doći.
Pročitajte i ovo
Polančec se na kraju dvosatnog sučeljavanja okupljenima ispričao zbog kašnjenja, ocjenivši da se u raspravi čulo "puno dobrih poruka za radništvo".
Ostali sudionici uglavnom su poduprli sindikalne zahtjeve za
donošenjem Zakona o minimalnoj plaći ili oporezivanjem luksuzne imovine i kapitalne dobiti.
Za razliku od nedavne slične rasprave u Hrvatskoj udruzi poslodavaca, kada su se slagali oko potrebe lakšeg otpuštanja i zapošljavanja radnika, stranački čelnici danas su ustvrdili da je izmjenama Zakona o radu iz 2003. dovoljno učinjeno na fleksibilizaciji tržišta rada, pa daljnje olakšavanje davanja otkaza nije potrebno.
SDP, koalicija HSS-HSLS, HNS, HSP i HSU podržali su prijedlog da se zakonski utvrdi minimalna plaća, koja bi trebala iznositi 50 posto prosječne plaće. Pritom SDP i HNS upozoravaju da za sektore gdje bi to izazvalo probleme, poput tekstila, obuće ili prerade drva, treba odrediti prijelazno razdoblje u kojem će im pomagati država.
Stranke se slažu i da treba provesti poreznu reformu i oporezovati luksuz i kapitalnu dobit, pri čemu se predstavnik HSU-a Silvano Hrelja zauzeo za progresivno oporezivanje imovine i smanjenje PDV-a na hranu i lijekove.
Predsjednik SDP-a Zoran Milanović istaknuo je da porez na luksuz i nasljedstvo postoji u svakoj liberalnoj kapitalističkoj zemlji, te se zauzeo za porez na kapitalnu dobit po "razumnoj stopi" na iznose iznad 50.000 kuna godišnje.
Odbacio je i optužbe HDZ-a da SDP želi uvesti porez na kamate od štednje nazvavši to "monumentalnom izmišljotinom".
Većina stranaka podržala je i prijedlog ustavnih promjena kojima bi se onemogućilo zastarjevanje pretvorbenog kriminala, pri čemu je Milanović priznao odgovornost bivše koalicijske SDP-ove Vlade za nekažnjavanje krivaca.
HSU u vezi toga predlaže donošenje Zakona o podrijetlu imovine kojim bi se omogućilo da nezakonito stečena imovina bude oduzeta, a HSP pak predviđa osnivanje Agencije za oduzimanje otete imovine.
Privatizaciju ubuduće treba provoditi samo na leasing - tek nakon što si platio postaješ vlasnik tvrtke, napomenuo je predstavnik HSP-a Pero Kovačević.
On je podržao i sindikalni prijedlog za osnivanjem posebnih radnih sudova te predložio zakonsku odredbu da svaki radni spor treba riješiti u roku šest mjeseci.
Tome se protivi Milanović jer se u demokratskim zemljama ne može natjerati suce da donose presude u takvom roku, to bi bilo "previše i za SSSR".
HSP također predlaže da se ugovori o radu na određeno vrijeme mogu zaključivati samo prigodom prvog zapošljavanja, a nakon toga ugovor o radu mora biti na neodređeno vrijeme. Time bi se spriječio odljev mladih stručnjaka iz Hrvatske i potaknula populacijska politika, smatraju pravaši.
Što se tiče problema rada na crno, koji po podacima sindikata u Hrvatskoj obuhvaća čak 20 posto tržišta, stranke drže kako treba pojačati inpsekcijski nadzor i kažnjavanje nesavjesnih poslodavaca.
HNS-ov predstavnik Dragutin Lesar upozorio je da hrvatski obrazovni sustav proizvodi previše zanimanja koja nisu konkurentna na tržištu rada, a Milanović ističe da iz Hrvatske odlaze studenti tehničkih i prirodoslovnih znanosti jer je hrvatska prerađivačka industrija "zakržljala".
On također smatra da bi hrvatski prioritet trebalo biti zadržavanje mladih stručnjaka u zemlji, a ne borba protiv rada na crno.
Predsjednica SSSH Ana Knežević napomenula je da ta sindikalna središnjica neće na izborima podržati nijednu stranku već će CD-ove sa snimkom današnje rasprave uputiti u 3.500 sindikalnih podružnica širom zemlje, a članovi neka sami zaključe kome će dati glas.
Sindikalcima je dosta "divljeg kapitalizma" i neće dozvoliti da
Hrvatska uđe u EU kao zemlja jeftine radne snage, dodala je Knežević.
