Obavijesti Video Pretražite Navigacija
Slučaj Horvatinčić

Pravna stručnjakinja za Dnevnik Nove TV otkrila što treba promijeniti da se ubrzaju sudski procesi koji traju godinama

Zlata Đurđević, predstojnica Katedre za kazneno procesno pravo, i Mislav Bago (Foto: Dnevnik.hr)
Zlata Đurđević, predstojnica Katedre za kazneno procesno pravo, i Mislav Bago (Foto: Dnevnik.hr) DNEVNIK.hr
Aktualno Galerija Zlata Đurđević, predstojnica Katedre za kazneno procesno pravo (Foto: Dnevnik.hr) Zlata Đurđević, predstojnica Katedre za kazneno procesno pravo (Foto: Dnevnik.hr) Foto: DNEVNIK.hr +0 Zlata Đurđević, predstojnica Katedre za kazneno procesno pravo, i Mislav Bago (Foto: Dnevnik.hr) Galerija 1/2 >>
Reporter Dnevnika Nove TV Mislav Bago razgovarao je s profesoricom doktoricom Zlatom Đurđević sa zagrebačkog Pravnog fakulteta, ujedno i predstojnicom Katedere za kazneno procesno pravo. Dotaknuli su se slučaja Tomislava Horvatinčića koji je danas za isti slučaj doživio već treću presudu.

Sad smo vidjeli i ovu treću nepravomoćnu presudu. Koliko to još može potrajati na hrvatskim sudovima?

Pročitajte i ovo Marina Lovrić Merzel Nakon 10 godina Bivša županica osuđena na šest godina zatvora: Oduzet joj nezakonito stečena imovina Ilustracija na 12 godina zatvora Dvojica osuđena zbog strijeljanja zarobljenih hrvatskih vojnika u Glini

Uvijek kada drugostupanjski sud utvrdi daje prvostupanjski sud pogriješio on može ukinuti presudu i vratiti je na ponovni postupak.

Koliko to još može trajati?

Nema rokova. Vjerujemo da hrvatski suci više neće griješiti.

Iskustva nas, nažalost, uče suprotno.

Možda u ovom slučaju, ali generalno...

Jedan predmet, osuđujuća presuda, pa oslobađajuća, pa osuđujuća. Praktički, više-manje isti svjedoci, isti dokazi, čak su neki suci bili u istim vijećima kad su se donosile različite odluke.

Da, ali nakon prve presude drugostupanjski sud je utvrdio da je prvostupanjski sud pogriješio. To se isto dogodilo i nakon druge presude. Svaki sudac samostalno utvrđuje činjenice na temelju dokaza koje izvodi i očito su tu sudska vijeća izvodila možda i iste dokaze, ali su ih ocjenjivali različito i utvrđivali su različite činjenice. Zbog toga su rezultati bili takvi.

Da pojednostavimo - tu skicu se možda na prvom suđenju drugačije gledalo nego na drugom suđenju?

Da, ona je bila nezakoniti dokaz i nakon toga je ovo vijeće sada procijenilo da je to zakoniti dokaz.

Što onda obični ljudi mogu misliti nakon svega toga?

Što se tiče nezakonitog dokaza, tu je sudsko vijeće u drugom postupku već imalo mogućnost da tijekom postupka drugostupanjski sud procijeni da će koristiti. Zašto se ta mogućnost nije koristila i zašto se donijela presuda pa je tek onda postao nezakonit dokaz...

Što mi onda trebamo promijeniti da nemamo ovako dugotrajne procese jer po ovome se nažalost ocjenjuje hrvatsko pravosuđe. Postoje sjajni suci, ali ovo je ogledan primjer kako to zapravo ne bi trebalo izgledati. Trebamo li promijeniti Ustav, zakon ili suce?

Suci trebaju što je moguće više pravilno utvrđivati činjenično stanje i primjenjivati zakon da se njihove presude ne bi ukidale. Što se tiče Zakona o kaznenom postupku, tu svakako treba uvesti rokove i za fazu suđenja. To znači da se mora odrediti koliko mogu trajati pojedine radnje tijekom rasprave i koliko sama rasprava može trajati.

To imamo za istragu, ali nemamo za suđenje.

Tako je. I nemamo pravna sredstva u slučaju odugovlačenja postupka u fazi suđenja. Imamo samo za istragu. Isto tako stegovna odgovornost zbog odugovlačenja postupka postoji prema ZKP-u za državne odvjetnike, ali ne za suce.

Sjećate li se nekog suda koji je stegovno odgovarao zato što je odugovlačio ili zato što mu je desetljeće trajao predmet?

U kaznenim postupcima se ne sjećam.

Nije li to sramota?

To treba pitati Državno sudbeno vijeće koje je zapravo, što je žalosno, nedavno i samo izjavilo da ne postoje rokovi o kojima oni trebaju odlučivati u pojedinim predmetima - što niti je točno niti je primjereno da jedno tijelo odlučuje o odugovlačenju postupka kaznenih sudova i samo za sebe kaže da nema rokova postupanja.

Hrvatska gubi na Europskom sudu za ljudska prava sporove kao država i morat ćemo ih plaćati, svake godine sve više i više. Prvo, zbog ovakvih dugotrajnih procesa. Znači da politika treba nešto hitno promijeniti.

Da. Pravo na učinkoviti postupak ne vrijedi samo u fazi istrage već za cijeli postupak i svakako se zakoni moraju donijeti i mora se osigurati funkcioniranje cijelog sustava i kaznenog pravosuđa, sukladno sa načelom vođenja učinkovitog kaznenog postupka, a to znači u primjerenim rokovima.

Koliko su suci zatvorena kasta? Koliko je teško probiti unutra osim ako nisi sudac?

Državno sudbeno vijeće je sastavljeno od sudaca. Pravosudnom akademijom suce obrazuju samo suci, studenti pravnog fakulteta bez obzira na svoj uspjeh, on im se uopće ne uzima u obzir kada se uzimaju za suce - tako da bi se moglo reći da su poprilično zatvoreni.

Hoćete reći da vi sa svojim referencama ne biste mogli postati sutkinja?

Ja bih mogla postati sutkinja Vrhovnog suda, ali je zadnjim pravilnikom Državno sudbeno vijeće krajem prošle godine odredilo da bi mi postavili ispit iz kaznenog procesnog prava da vide znam li dovoljno o Zakonu po kaznenom postupku da bih mogla postati sutkinja Vrhovnog suda.

Kao na 1. godini fakulteta.

Da.

 

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
 

 

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene