Samo ove godine tri su jaka potresa odnijela tisuće života, od Novog Zelanda, Japana do Španjolske. Najizraženija seizmička aktivnost je u pacifičkom vatrenom krugu i u mediteransko-alpsko-himalajskom području. Najgore je bilo u Japanu gdje je potres izazvao cunami i odnio više od 20 tisuća života. Podrhtavanje tla u Španjolskoj nije bilo tako jako, ali su posljedice tragične.
Pročitajte i ovo
6000 potresa
Tursku pogodio novi snažan potres, nešto slabiji i u Rumunjskoj: "Tlo se trese svake 3-4 minute"
Stručnjak za Dnevnik Nove TV
Seizmolog objasnio je li serija potresa na Banovini razlog za brigu: "Ima perioda kad je seizmička aktivnost izraženija"
'Mi imamo puno jačih potresa, ali ovaj je bio jako plitak. Dubina žarišta je bila svega dva kilometra, zato je napravio velike štete. Vjerojatno u kombinaciji s načinima gradnje u tom području, nekakvim građevinskim normativima. Ne znam točno što je tamo bilo, ne znam kakve su građevine, ali prestrašno za tako slab potres', kaže seizmolog Ivica Sović.
Potresi su nepredvidivi
Do potresa dolazi zbog pomicanja tektonskih ploča. Kada se one dodirnu, oslobođena energija krene prema površini zemlje i uzrokuje podrhtavanje. Potrese nije moguće predvidjeti. Znanstvenici odbacuju najave kao što je bila ona Talijana Bendandija. On je predviđao da će potres na jučerašnji dan pogoditi Rim, a zatreslo se u Španjolskoj.
'To što je on prognozirao potres u Rimu, a dogodio se u isto vrijeme potres tako relativno male energije u Španjolskoj, to ne znači ništa. Španjolska je u seizmički aktivnom području, Rim je u seizmički aktivnom području, mi smo u seizmički aktivnom području. Velika je vjerojatnost da će se bilo gdje na području Mediterana dogoditi potres', ističe Sović.
Svaki dan se dogodi oko 50 potresa. Iako se čini da su podrhtavanja tla sve češća, znanstvenici tvrde kako to nije tako. Veći je broj mjernih uređaja u svijetu, a i globalne komunikacije učinile su svoje.