U prijedlogu Uredbe o utvrđivanju visine boravišne pristojbe za 2018. godinu Ministarstvo turizma odredilo je da bi se najviši iznos boravišne pristojbe po osobi i noćenju u glavnoj sezoni povećao za 1 kunu, dakle sa sadašnjih 7 na 8 kuna.
Poslodavci u turizmu ističu da se protive takvom povećanju, bez prethodne analize efikasnosti sustava turističkih zajednica i učinaka postojećih financijskih sredstava iz boravišne pristojbe te osiguravanja efikasnosti naplate i razmjernog opterećenja svih oblika smještaja –obveznika plaćanja boravišne pristojbe.
Kako su naveli, na prijedlog Uredbe negativno očitovanje poslali su HUP i HGK, a tako su se očitovale i ključne udruge poduzetnika u turizmu: Udruga poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske, HUP – Udruga ugostiteljstva i turizma, Udruženje hotelijera pri HGK-u, Kamping udruženje Hrvatske, HUP – Udruga nautičkog sektora, Udruženje pružatelja usluga smještaja na plovilima charter pri HGK-u. Međutim, Ministarstvo ih nije poslušalo.
Prema gruboj računici, s obzirom na to da je u Hrvatskoj u 2016. ostvareno nešto više od 78 milijuna noćenja u turističkim objektima, s povećanjem pristojbe od jedne kune prihod s tog naslova bi se povećao za 78 milijuna kuna.
"Smatramo da prije donošenja odluke o bilo kakvim izmjenama uređenja i povećanja visine boravišne pristojbe treba analizirati postojeće financijske prihode te ispunjavanje svrhe i zadaće turističkih zajednica. Tek kada se definiraju potrebne izmjene i preuredi sustav turističkih zajednica kroz donošenje dugo najavljivanog novog Zakona o turističkim zajednicama i novog Zakona o boravišnoj pristojbi, moći će se utvrditi i financijske potrebe sustava te definirati potrebna povećanja boravišne pristojbe utemeljena na očekivanim učincima i svrsi samih povećanja.
Prihodi od boravišne pristojbe rasli za 25 mil. kuna
Povećanje boravišne pristojbe bilo bi još jedno neopravdano opterećenje za hrvatski turizam nakon povećanja PDV-a i poreza na nekretnine. Naime, boravišna pristojba, iako ju izravno ne plaćaju poslodavci već turisti, čini sastavni dio konačnog troška smještaja koje plaća gost, odnosno sastavni je dio ukupne cijene svih usluga smještaja s kojom Hrvatska konkurira na turističkom tržištu. Svako dodatno opterećenje smanjuje konkurentnost hrvatskog turističkog sektora, što je u potpunoj suprotnosti od strategije razvoja hrvatskog turizma i preporuka EU da se smanje fiskalna i parafiskalna opterećenja gospodarstva", stoji u priopćenju Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH).
Kako navode, prihodi od boravišne pristojbe ionako su u značajnom porastu zbog rasta dolazaka pa je tako rast u 2016. godini iznosio 6 posto odnosno 25 milijuna kuna.
Udruge poslodavaca u turizmu ističu kako se u načelu ne protive izmjenama aktualnog modela uređenja boravišne pristojbe, ali i da je njihov jedinstveni stav da najprije treba urediti sustav tj. donijeti dugo najavljivani novi Zakon o turističkim zajednicama i novi Zakon o boravišnoj pristojbi, u kojima će se detaljnije precizirati aktivnosti koje provodi svaka pojedina razina sustava turističkih zajednica u RH, kao i precizna odnosno transparentnija namjena sredstava prikupljenih s osnova boravišne pristojbe.
