Frizeri, ugostitelji i fitness centri traže manji PDV. Ekonomska stručnjakinja: "Kad snizite jednom, otvarate Pandorinu kutiju"

U Enisinom salonu rijetko kad je stolac bio prazan kao sad.

Pročitajte i ovo Skuplji proizvodi Cijene rastu, a domaća proizvodnja iz godine u godinu - pada: "Krave smo lani prodali u Hercegovinu" Rebalans proračuna Kome je inflacija majka, a kome maćeha: Državna blagajna puna, građanima cijene nikad veće

"Sada sedmi i osmi mjesec već trpimo gubitke. A veliko znači do 30% što nije nimalo zanemarivo“, kaže vlasnica Enisa Avdić.

A uz maske i dezinfekciju troškovi su poletjeli. Rezao se i broj zaposlenih. S 13 se došlo na 10 ljudi. Spas, ali i dugoročnu korist Enisa i njezini kolege vide u smanjenju stope PDV-a na 13 %.

"Taj PDV na uslugu je prevelik jer mi s rukama možemo napraviti određeni kapacitet posla. Za sedam sati ti možeš napraviti maksimalno sedam ljudi. Nisi ti u trgovini da možeš prodati više ili manje, nego samo to“, kaže Avdić.

Inicijativu je podržala i udruga poslodavaca. Kažu, to bi smanjilo rad na crno, ali manji porez ne znači manji porezni prinos.

"S tim smanjenjem PDV-a u većini zemalja koje su to uvele i podržale se pokazalo da su porezni prihodi od te djelatnosti i veći“, kaže Igor Škrgatić iz Hrvatske udruge poslodavaca.

Ni ugostitelji ne odustaju od manjeg PDV-a, a traže ga i fitness centri.

"Bilo bi dobro da se općenito u budućnosti razmisli da svi uđemo u manji sustav PDV-a što bi sigurno moglo donijeti puno veći broj zaposlenika, širenje posla“, smatra Orlando Lopac, vlasnik fitness centra.

Iz Vlade poručuju da iduće godine počinje i novi krug poreznih reformi.

"Idemo s početkom 2021. u novi krug, ja bih rekao, porezne reforme. Vidjet ćemo što će on sve donijeti, no moramo biti svjesni da nije svako rješenje u gospodarstvu vezano sa visinom stope PDV-a. Ne znači nužno da diferencirana stopa PDV-a može riješiti sve one probleme“, kaže ministar Josip Aladrović..

Problema i zahtjeva je sve više, a novca sve manje. Koronakriza je državu do sada stajala 22 milijarde kuna. Rupa u proračunu u prvih šest mjeseci je 16 milijardi i 600 milijuna kuna. Usporedbe radi, prošle godine je minus bio milijardu i 800 milijuna.

"Mi smo išli s vrlo intenzivnim mjerama, višedimenzionalnim. Odnosno, višesektorskim. I tako ćemo se i nastaviti boriti s ovom koronakrizom“, kaže Aladrović.

Kakve bi mogle biti ekonomske posljedice za državu ako Ustavni sud kaže da je stožer prekoračio ovlasti i krenu tužbe, pitala je reporterka Dnevnika Nove TV Sanja Vištica, Marušku Vizek s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.

"To bi moglo imati zabrinjavajuće posljedice, pogotovo za fiskalnu održivost, jer samo hotelijeri i restorani su 2018. godine ostvarili preko 25 milijardi kuna dobiti, a ove godine je polovica te dobiti izbrisana zbog zatvaranja, to znači da bi za izgubljenu dobit mogli tužiti državu, a to nije jedini sektor koji bi to mogao napraviti, prema tome, posljedice bi mogle biti zabrinjavajuće", kaže Vizek.

O sve jačem pritisku za smanjenje PDV-a kaže da je razumljivo zašto to poduzetnici traže, "ali kad snizite jednom, otvarate Pandorinu kutiju i onda će svi tražiti istu stvar, a PDV je najizdašniji porezni prihod, osnova financiranja državnog proračuna, bolje je ići ciljanim mjerama prema ugroženim poduzetnicima, da im pomoć bude proporcionalna smanjenju poslovanja koje je nastalo uslijed koronakrize".

"Smanjenje PDV-a bi najvjerojatnije služilo kao vid prikrivene sanacije poduzetnika koji, doista ne svojom krivicom, nisu mogli poslovati na adekvatan način", kaže ekonomistica koja smatra da je sad povijesna prilika da se provedu strukturne reforme te da se "kroz potrošnju i EU novac potiču investicije i državna potrošnja koja će pokrenuti i osobnu potrošnju".

"Bitno je da se novac obrće i da imamo dovoljno likvidnosti, onda ćemo lakše prebroditi ovu krizu", zaključuje.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr