Prosječna plaća i vila s bazenom? Sustav provjere nesrazmjera imovine može biti bolji, a proračun to ne bi koštalo ni lipe. Ipak - kaže oporba, nešto nedostaje

Da Porezna uprava uistinu češlja imovinu potencijalno rizičnih dužnosnika - izjavio je sinoć u Dnevniku Nove TV šef porezne Božidar Kutleša.

Može li si, i kako, netko s prosječnom hrvatskom plaćom priuštiti vilu s bazenom? Takav nesrazmjer prihoda i imovine uglavnom je javna tajna iako najčešće nevidljiva institucijama.

"Većina tih ljudi, kao što je u pitanju ovaj zadnji slučaj, to prepišu na nekog drugog i onda ispadne da čovjek koji ima mirovinu 3,5 tisuće i vilu. Mislim da je to vrlo lako vidljivo, da ima volje i interesa da se to riješi“, smatra Daniel Spajić iz Domovinskog pokreta.

A tko bi nesrazmjer trebao uočiti?

"Prva kontrola bi trebala ići preko Porezne uprave", misli Branko Bačić, dok Arsen Bauk podsjeća da je za to nekad služio Porezni USKOK. Problem je, kaže Sandra Benčić, što ništa ne ide automatizmom.

"To naravno ne može biti proces koji se radi ručno, taj proces treba digitalizirati, po meni. Objediniti baze i on mora biti automatiziran na način da kad postoji veliki nesrazmjer da se pali neka crvena lampica“, objašnjava Bančić.

To priželjkuje i Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa. Sada uglavnom rade "pješice" za što nemaju dovoljno ljudi.

"IT sustav koji bi bio i nama, a i sucima i Državnom odvjetništvu bio nekakav koristan alat. Mi od 2014. imamo sporazum s Poreznom upravom. Dakle mi možemo ući u dio njihovih baza i kontrolirati prihode, no neke podatke je dosta teško, zbirni su pa ih treba raščlaniti pa se nešto može primati, nešto ne može“, objašnjava Nataša Novaković.

Najveći je problem kad imovina, što je čest slučaj, ne glasi na stvarnog vlasnika.

"Još jedan dodatni korak provjere za inspektora koji provjerava tako jedan krug osoba... Da se se obuhvate i osobe koje nisu formalno povezane uz samu osobu, ali životno zapravo postoji nekakva veza između njih", objasnio je Božidar Kutleša, šef Porezne uprave.

Takvu vezu nije uvijek lako dokazati tim više što bi institucije trebale biti iznimno brze jer zastara nastupa već nakon 6 godina.

"I tako svake godine gubimo dakle godinu za godinom za eventualnu naplatu tih nesrazmjera koji su potencijalno radili dakle svi službeni dužnosnici, vozači, dakle svi koji su dakle u nekim javnim službama", smatra Zvonimir Troskot.

Rješenja postoje, ali nedostaje, kaže oporba, nešto još važnije.

"Ne, ne vidim tu političku volju kod vladajućih. Mislim, to se već moglo napraviti", smatra Benčić.

"Mislim da tu treba politička a ne informatička rješenja", dodaje Bauk.

"Znači, nikad nitko novac ne vraća i nitko nikad ne završi u zatvoru“, zaključuje Daniel Spajić.

Za poboljšanje sustava ne trebamo čak ni teretiti proračun. Novac za tu svrhu nudi Europa.

Vijesti gledajte svakog dana na Novoj TV, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste vijesti? Pogledajte ih besplatno na novatv.hr