Ponovno prijepori oko broja potpisa za referendum: Koliko ih je potrebno?

Nakon što je udruga 'U ime obitelji' objavila da je, po podacima s obrađenih 75 posto lokacija, prikupila više od 350 tisuća potpisa za raspisivanje referenduma o promjeni izbornog zakonodavstva, ponovno se otvorilo pitanje koliko je zapravo potpisa potrebno za raspisivanje narodnog referenduma - oko 370 ili 450 tisuća.

Pročitajte i ovo Kako to? Željka Markić kaže da imaju dvije trećine potpisa, ali kaže da ne zna koliko je to Žele referendum U ime obitelji: 'Skupili smo 150.000 potpisa'

U Udruzi su uvjereni da će, kad prebroje sve prikupljene potpise, imati dovoljno za referendum, odnosno da im trebaju potpisi 10 posto upisanih u popis birača.

Ministar uprave Arsen Bauk podsjeća, međutim, kako u Ustavu stoji da će se referendum raspisati ako to zatraži deset posto od ukupnog broja birača u Hrvatskoj, a birači su svi punoljetni hrvatski državljani.

'Prema stajalištu saborskog Odbora za Ustav, dok mu je na čelu bio Vladimir Šeks, i Ustavnog suda, potrebno je oko 450 tisuća potpisa, budući da se računa i dijaspora. Ako bude prijepora oko broja potrebnih potpisa, razriješit će ih Ustavni sud', kaže Bauk.

Odbor za Ustav i Ustavni sud su, naime, 2010. protumačili da nešto više od 717 tisuća potpisa prikupljenih za raspisivanje referenduma o Zakonu o radu čini gotovo 16 posto ukupnog broja birača, što bi značilo da je birača tada bilo gotovo 4,5 milijuna.

U međuvremenu su, međutim, promijenjeni propisi o popisima birača, u koje ulaze hrvatski državljani s prebivalištem u Hrvatskoj s važećim osobnim iskaznicama, dok je za birače u inozemstvu uvedena obveza prethodnog registriranja, najkasnije 10 dana prije izbora ili referenduma.

Popis birača dio je registra birača, koji se sastoji od evidencije birača s prebivalištem u Hrvatskoj i hrvatskih državljana koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj.

Različita tumačenja i lani

Kad je udruga 'U ime obitelji' lani objavila da je prikupila 380 tisuća potpisa za referendum o ustavnoj definiciji braka, također su se pojavila različita tumačenja potrebnog broja potpisa.

Oporbeni HDZ tada je tumačio da je za raspisivanje referenduma dovoljno 10 posto od broja birača upisanih u Hrvatskoj, bez dijaspore.

'Težište je 10 posto birača u Republici Hrvatskoj, stoga se ne uračunavaju u tih 10 posto oni birači, državljani Hrvatske, koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj', rekao je tada Vladimir Šeks (HDZ).

Njegov stranački kolega Davorin Mlakar za prijepore oko broja potrebnih potpisa danas proziva ministra Bauka.

'Za raspisivanje referenduma potrebno je 10 posto od ukupnog broja upisanih birača, a koliko je to, ne znam, nemam evidenciju kod sebe, no vidljivo je da to ne zna ni ministar', rekao je Mlakar.

Uvjeren je da prijepori oko broja birača potvrđuju da je Vlada 'napravila rusvaj u popisu birača, koji je umanjen za sve koji su nasilno izbrisani, sve u inozemstvu i sve kojima je istekla osobna iskaznica'.

Bauk, međutim, krivnju za rasprave oko broja potrebnih potpisa prebacuje na HDZ.

'Oni koji blokiraju izmjene Ustava kojima bi se točno utvrdilo da je za referendum potrebno 200.000 potpisa sami doprinose da se javljaju ovakve rasprave, a među njima je i gospođa Željka Markić, zbog svog odnosa prema pojedinim saborskim klubovima i zastupnicima', izjavio je Bauk. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook