Zgrada Europskog parlamenta u Bruxellesu (Foto: AFP)
Zgrada Europskog parlamenta u Bruxellesu (Foto: AFP)

Hrvatska koristi pregovore o Brexitu kako bi se izborila za status svojih državljana koji rade u Velikoj Britaniji, piše američki politički časopis i portal Politico koji podsjeća da, za razliku od građana ostalih 26 članica Europske unije, Hrvati nemaju automatsko pravo živjeti i raditi u Britaniji zbog privremenih restrikcija uvedenih nakon ulaska te srednjoeuropske zemlje u EU 2013.


Ta ograničenja, pojašnjava Politico, koja traju do 30. lipnja 2018., London ima pravo produljiti za još dvije godine i ako se to dogodi, tada Hrvatska neće imati nikakve koristi od ponude premijerke Therese May za "riješenim statusom" za građane Unije nakon Brexita, što uključuje ista prava na rad, mirovine, zdravstveni sustav (NHS) i ostale javne usluge kao i britanski građani.

Sudbina hrvatskih radnika bila je jedna od glavnih tema glavnog europskog pregovarača za Brexit Michela Barniera tijekom posjeta Zagrebu u listopadu 2016. koji je ostao zapamćen i po njegovoj fotografiji ispred gornjogradskog Muzeja prekinutih veza objavljenoj na njegovu Twitteru. Ta se tema otada stalno provlači na konzultacijama o Brexitu, tvrdi Politico.

Barnier opetovano ističe da bi bilo koji sporazum o Brexitu koji se postigne trebao sadržavati odredbu o jednakom odnosu prema svim građanima EU-a.

"U Ujedinjenom Kraljevstvu mora postojati jednak tretman prema svim državljanima EU-a", kazao je Barnier u svibnju u Firenzi.

Hrvatska od Londona traži da ne produljuje ograničenja na još dvije godine kako bi Hrvati prije izlaska Britanije iz EU-a stekli pravo tamo živjeti i raditi, i da to pravo zadrže i nakon izlaska Britanije iz Unije.

Hrvatska zbog tog pitanja ne može blokirati sporazum o Brexitu, jer je prema članku 50 europskih ugovora dovoljna kvalificirana većina. Za sada, dodaje Politico, Zagreb to i ne pokušava te su aktivnosti svedene na diplomatske rasprave iza zatvorenih vrata, no zbog nesloge 27-orice EU bi mogao platiti "političku cijenu".

"Londonu bi se tada mogla otvoriti mogućnost da iskoristi i druge podjele koje bi mogle izroniti na površinu tijekom pregovora", ocjenjuje Politico.

Hrvatska je sada u situaciji da bi produljenje ograničenja za još dvije godine, do 2020., značilo da se privremena mjera pretvorila u doživotnu zabranu, iako Velika Britanija tada može neovisno mijenjati svoju imigracijsku politiku bilo kada.

Dužnosnici Europske komisije navode da su Barnier i njegov pregovarački tim svjesni važnosti tog hrvatskog pitanja oko kojeg će vrlo blisko surađivati s vladom u Zagrebu.

London je ta ograničenja uveo 2007. tada novim članicama Unije –Rumunjskoj i Bugarskoj – i zadržao punih sedam godina, koliko je i dozvoljeno europskim ugovorima.

Iako London za sada o tome šuti, dužnosnici u Bruxellesu i Zagrebu smatraju da bi britanska vlada mogla jednako postupiti i zadržati ograničenja za Hrvatsku koliko god je moguće.

Irska, ističe Politico, koja u ovim ranim fazama pregovora o Brexitu ima na kocki daleko najsloženija pitanja, izrazila je potporu u rješavanju hrvatskog pitanja. Irska silno želi zadržati jedinstvo u EU27 kako ne bi ugrozila napore kojima u konačnom sporazumu o Brexitu želi osigurati poseban pogranični režim i jamstva za Sporazum od Velikog petka. (Hina)