Proizvođači se udružili da stvore brend, evo kakav

Domaću proizvodnju i dalje guši velika količina uvezenih proizvoda. Pravi apsurd je češnjak - na hrvatske police iz inozemstva ga stiže nevjerojatnih 90 posto!

Pročitajte i ovo Povećanje proizvodnje streljiva Europska komisija usmjerila milijarde eura za jačanje zajedničke europske obrane Ugašen još jedan život Prometna nesreća u okolici Zadra: Poginula je jedna osoba, očevid u tijeku

U borbi s uvozom, proizvođači češnjaka s područja Bukovice, u zadarskom zaleđu, ujedinili su se kako bi stvorili prepoznatljiv brend i povećali proizvodnju.

Naime, Bukovica je do devedesetih godina imala nadaleko poznati brgudski češnjak, koji se izvozio i bio tražen. U međuvremenu, izvorno je sjeme izumrlo, proizvodnja se smanjila za 70 posto, a proizvođače su uvozni češnjak i njegova dvostruko niža cijena jednostavno potisnuli. Zato su se njih 40 udružili i, uz pomoć stručnjaka, od češnjaka napravili pravu malu znanost. Na pokusnim poljima trenutačno se promatra koja će posađena sorta biti najbolja i koja će činiti njihov jedinstven proizvod na tržištu.

Skoro sav češnjak koji Hrvati pojedu dolazi iz Kine!

"Teže plasiranju češnjaka na vanjsko tržište"

Snježana Perić iz Udruge proizvođača češnjaka Rešta nada se da će iduće godine dobiti sadni materijal koji će uvelike pomoći proizvođačima češnjaka.

Problem su prevelika raznolikost i male količine. Uz domaći luk trenutačno se uzgaja još barem 30 vrsta. A to je za kupce problem, pa su zato proizvođači postavili novi cilj, dobiti jednu vrstu luka.

Na njihovoj strani je dugogodišnja tradicija.

"Mi svi težimo tome, sad kad smo ušli u Europsku Uniju, da se taj češnjak plasira i vani, ne samo na naše tržište", nada se Perić. Uz udruživanje i brendiranje, češnjak s ovih oranica mogao bi dočekati - novu zoru.

Udruživanje u poljoprivredi prijeko potrebno

Na primjeru zadarskog zaleđa vidljivo je kako je udruživanje u poljoprivredi prijeko potrebno. Prije svega, kako bi se smanjili apsurdi. Hrvatska ima mnoge neobrađene i zapuštene površine. A s druge strane, što je potpuno nelogično, uvozimo ono što bismo na njima mogli proizvoditi i za sebe i za druge.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook