Velika menora i ove je godine postavljena na Trgu bana Jelačića na inicijativu Židovske organizacije Menora, odnosno njezina predsjednika rabina Pinhasa Zaklosa, kojemu se u paljenju menore pridružila i opunomoćena zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Sandra Švaljek.
Pročitajte i ovo
"Zagreb je poznat kao multietnička i multikonfesionalna sredina i sretni smo što danas ovdje s našim prijateljima slavimo Hanuku i da svim građanima Zagreba možemo poželjeti sve sretne blagdane i Novu godinu", poručila je Švaljek.
Rabin Pinhas Zaklos kazao je kako Hanuka simbolizira svjetlo naspram tame, i dobra nad zlom, pa se ovim činom Zagreb pridružuju brojnim svjetskim metropolama i potvrđuje svoju privrženost multikulturalnosti, toleranciji i razumijevanju.
Hanuka je jedan od najvećih židovskih blagdana, a slavi se 25. kisleva (sredina prosinca). Tim se praznikom spominje događaja iz 164. prije Krista kada je, nakon trogodišnjih progona i borbi, ponovno posvećen jeruzalemski Hram. Helenistički kralj iz obitelji Seleukovića, Antioh IV. Epifan, bio je zabranio židovske obrede u Hramu, te uspostavio štovanje Zeusa Olimpskog. To je potaklo židovsku pobunu, u kojoj su ih predvodili Makabejci. Nakon Epifanove smrti Hram je očišćen i ponovno posvećen.
Potvrđeno: Čovjek koji je u smrt poslao 128.000 ljudi mrtav je!
S tim je događajem povezana legenda o svjetiljci koja je nastavila gorjeti u Hramu, premda za nju nije bilo dovoljno ulja. Svetost proizlazi upravo iz duhovnog aspekta pobjede i čuda koje se dogodilo s jedinom netaknutom bočicom maslinovog ulja koja je nosila pečat Velikog svećenika. Količina pronađenog ulja je bila dovoljna tek za jedan dan gorenja u hramskom svijećnjaku, ali dogodilo se čudo i ulje je trajalo osam dana, koliko je bilo potrebno da se Hram ponovno posveti.
Zbog toga čuda svjetlosti, Hanuka se naziva i Hag Ha-urim (hebrejski Blagdan svjetlosti) a slavi se od 16. do 24. prosinca.
Za razliku do ostalih židovskih blagdana, koje se slavi u sinagogi ili svom domu, Hanuka je namijenjena svim ljudima, neovisno o njihovoj vjerskoj ili nacionalnoj pripadnosti, pa se zato slavi na javnim mjestima, postavljanjem velike menore na kojoj se svake večeri pali po jedna svijeća više.
Svjetlost koja se rasprostire s upaljenih svijeća na velikoj menori, simbol je pobjede svjetla nad tamom te nade i vjere u bolje danas i u sretno sutra cijelog čovječanstva. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
