Krvnom plazmom liječe se COVID bolesnici, a do toga lijeka stižemo uz pomoć darivatelja krvi. Razgovarali smo s primateljima, ali i rekordnim davateljima.
"Velika je brzina bila, 160 km/h nažalost u jednom zavoju hladno vrijeme, izgubio sam kontrolu nad motorom, u zavoju sam pao i desnom stranom sam pokupio jedan panj i završio u betonskom mostu“, kaže Goran Treppo, primatelj 110 doza krvi.
Vezani članci
"Bubreg sam izgubio i veliko sam oštećenje jetre imao i žuć su mi morali izvaditi, desna noga je bila oštećena“, kaže.
Goran je primio čak 50 litara nečije krvi da bi nastavio živjeti.
"Svaka vaša kap dobro dođe ljudima koje ne znate, a ja sam među onima kojima ste spasili život“, dodaje Goran.
Darivatelj Filip Mikecinić kaže da to čini kako bi pomogao nekome.
"Po tome smo mi jedni od jedinstvenih u Europi, rijetko koja država ima dobrovoljne darivatelje koji bez plaćanja daruju krv“, kaže Tomislav Glušić, predsjednik Udruge darivatelja krvi te dodaje kako 4% stanovništva daruje krv, a 40% stanovništva može darivati krv.
"Mene isto iznenađuje što su manje više sve muškarci“, kaže darivateljica Ena.
Ali one koje postanu darivateljice, uporne su, dok im se nakon 70. godine ne zahvale.
Emilija Kaloper Cesar krv je darovala 75 puta.
"Mene se sve tiče, ja volim biti korisna na način da netko od mene dobije pomoć", kaže Emilija.
Valerija Jurak također je krv darovala 75. puta, a nakon operacije ju je i sama primila.
Željko Buzina 127 puta dao je krv. Da sad prestane, ne bi se ni dobro osjećao. "Pa sad ne, sad već gledam kad mi ističe tri mjeseca, kad mogu ponovno davati krv“, kaže
"I uvijek smo tu kad god treba, ja sam svaki mjesec na separatoru“, kaže Ivica Krsnik koji je 101 put dao krv.
Covid se, barem se za sada tako čini, ne prenosi krvlju, ali svaki darivatelj prolazi detaljan pregled jer ne bi bilo dobro da virus uđe u Petrovu 3. Oni darivatelji koji su preboljeli COVID-19 već su dali plazmu kako bi se njome liječio netko u teškom stanju.
"Plazma je kod nas u komori i može takva postojati do 3 godine. To odlučuje kliničar u kojoj fazi će nekome to dati kao lijek“, kaže Irena Jukić, ravnateljica Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu.
A lijek bilo antitijelima, bilo krvnim stanicama, bilo punom krvlju nebitno je tko daje, a tko prima, dok god smo si uzajamna terapija. Jer nisu važni ni darivatelji, ako nema primatelja...
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
Pravila objave komentara