Iako gradska cestarina već postoji u Londonu i Stockholmu, o njezinu se uvođenju već godinama vodi javna rasprava i u Ateni, koja je zagušena prometom unatoč sistemu par-nepar, koji je u glavnom gradu Grčke na snazi već tridesetak godina, piše Vjesnik.
Unatoč velikom negodovanju građana, koji će, posve je izvjesno, morati izdvajati dodatan i sigurno ne mali novac za vožnju svog metalnog ljubimca središtima europskih gradova, činjenica je da stvar funkcionira te u smirivanju prometnoga kaosa daje izvrsne rezultate.
Naime, kako prenosi portal Europe.hr, probno uvođenje gradske cestarine u Stockholmu u siječnju 2006. smanjilo je broj automobila u centru grada za čak 25 posto, vrijeme čekanja pred semaforima u prometnoj špici od 30 do 50 posto, a zagađenje je smanjeno za 14 posto, što je dovoljno jasan znak Europskoj komisiji da se uvođenju cestarine za ulazak u sve prometno zagušene gradove u EU da zeleno svjetlo.
Sada se postavlja pitanje što će učiniti Hrvatska, odnosno hrvatski gradovi, jer je riječ o odluci lokalnih vlasti.
Ponajprije je pitanje što će učiniti Zagreb, metropola koja iz godine u godinu ima sve veće probleme i sve teže pronalazi rješenja za stavljanje prometa pod kontrolu.
U posljednje se vrijeme spominjalo nekoliko rješenja, poput izgradnje sjeverne zaobilaznice te nekoliko novih mostova koji bi trebali rasteretiti promet u srcu grada.
Dakako, tu je i nezaobilazna naplata parkiranja koja se, zbog prometnoga zagušenja, sve više širi prema periferiji, te će tako uskoro osvanuti u gradskim četvrtima Siget i Maksimir, koja su sve samo ne uži centar grada. Prije nekoliko mjeseci spominjala se čak i mogućnost ugrađivanja crnih kutija u automobile koje bi mjerile vožnju u centru te bi se onda vlasnicima tih vozila svaki mjesec na kućnu adresu ispostavljali računi.
