'Pitanje Ljubljanske banke moglo bi prerasti u novi jači spor'

Ljubljansko ‘Delo’ u svom komentaru od ponedjeljka navodi kako to pitanje zbog strahovanja hrvatske vlade da će se proces ratifikacije u Sloveniji otegnuti izaziva nervozu na obje strane i da se čini kako je došao kraj ‘idiličnim odnosima, iako je do prije nekoliko mjeseci izgledalo da među njima više nema otvorenih pitanja’.

‘To pitanje u Hrvatskoj ponovo postaje tema zbog koje bi odnosi među državama mogli dobiti drugačiju dimenziju, bez obzira na dva predložena financijska stručnjaka koji će stvar proučiti i vladama predložiti rješenje, što nije nimalo ugodno’, navodi vodeći slovenskli list.

Pročitajte i ovo Nijemci objavili Plenković je jedan od kandidata za predsjednika Europske komisije? "Navodno je već izrazio interes" Zbog prijetnji sigurnosti Slovenija ponovo produžila kontrolu na granici s Hrvatskom i Mađarskom

>> Slovenski ministar: Ljubljanska banka preduvjet za ratifikaciju!

Pri tome se ponavljaju stajališta Ljubljane kako je stvar devizne štednje u Ljubljanskoj banci izvan Slovenije u vrijeme bivše SFRJ ‘sukcesijsko pitanje’ te da je Hrvatska Ljubljani dala stanovita obećanja u tom smislu prilikom pregovora o zatvaranju poglavlja IV. koje se odnosi na slobodan protok kapitala budući da Ljubljanska banka do sada u Hrvatskoj zbog pitanja deviznih štediša nije mogla poslovati.

‘Službeni Zagreb i hrvatski mediji radije govore i pišu o ucjenjivačkoj Sloveniji umjesto o srži bankarskog problema i mogućim rješenjima, a kamoli da bi se sjetili dogovora i sporazuma o sukcesiji. U Hrvatskoj su se jednom već opekli. Minimalizirali su problem Piranskog zaljeva, ali su na kraju ipak zaključili da put prema Bruxellesu vodi i preko Ljubljane. Kamate su na to bile poprilične. U slučaju spora oko Ljubljanske banke kamate bi mogle biti i više’, navodi u komentaru ljubljansko ‘Delo’.

Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec u ponedjeljak je u Bruxellesu rekao da je rješenje zapleta oko hrvatskih štediša Ljubljanske banke uvjet za to da Slovenija započne s postupkom ratifikacije hrvatskog pristupnog ugovora u svom parlamentu. Očekuje se da će tijekom dana u Bruxellesu razgovarati i s hrvatskom ministricom vanjskih poslova Vesnom Pusić.

EK očekuje da će se ratifikacija hrvatskog ugovora obaviti na vrijeme

Europska komisija smatra da je pitanje hrvatskih štediša Ljubljanske banke bilateralno pitanje između Hrvatske i Slovenije i nada se da će se proces ratifikacije hrvatskog pristupnog ugovora dovršiti na vrijeme kako bi Hrvatska ušla u EU-u 1.srpnja sljedeće godine kako je i planirano, izjavio je u ponedjeljak glasnogovornik Komisije Peter Stano.

‘Prije svega to je bilateralno pitanje između Hrvatske i Slovenije. Mi nastavljamo poticati obje strane da pronađu uzajmno prihvatljivo rješenje. Kada je riječ o postupku ratifikacije, to je u rukama pojedinih zemalja članica i mi, u ime Europske komisije možemo samo reći da se nadamo da će se proces ratifikacije nastaviti kao što je planirarno i da će sve biti dovršeno na vrijeme kako bi Hrvatska ušla u EU 1. srpnja sljedeće godine kako je i planirano’, rekao je Stano odgovorajući na upit novinara da komentira izjave slovenskog ministra vanjskih poslova Karla Erjavca da je uvjet za ratifikaciju u slovenskom parlamentu rješenje pitanja Ljubljanske banke.

Stano je rekao da nije na Komisiji da se bavi pitanjem Ljubljanske banke ili da komentira izjave bilo iz Slovenije bilo iz Hrvatske, dodajući da je ‘Hrvatska potvrdila svoju spremnost da nastavi pregovore o tom pitanju pod okriljem Banke za međunarodna poravnanja (BIS) u Baselu u dogovoru sa Slovenijom’.

‘Mogu samo ponoviti da potičemo obje strane da nađu brzo i uzajamno prihvatljivo rješenje za to pitanje. To je bilateralno pitanje koje treba riješiti na bilateteralnoj razini pod okriljem BIS-a’, rekao je Stano.

Komisija je još u svibnju ove godine potvrdila da je Hrvatska još 2010. u vrijeme pregovora o poglavlju 4 (Sloboda kretanja kapitala) izrazila spremnost pregovarati o pitanju štediša Ljubljanske banke pod okriljem Banke za međunarodna poravnanja (BIS) u Baselu. Nakon toga tadašnji hrvatski ministar financija Ivan Šuker poslao je pismo BIS-u u kojem potvrđuje tu spremnost.

Banka za međunarodno poravnanje u Baselu vrlo je brzo odgovorila na to pismo i već u studenome 2010. objavila da ne može posredovati u tom sporu jer ne može ponuditi ništa novo u odnosu na neuspješne pregovore o sukcesiji koji su vođeni od lipnja 2001. do rujna 2002. (Hina) 

Pratite najnovije vijesti bilo kada, bilo gdje. Pratite nas na Facebooku i Twitteru. Pratite DNEVNIK.hr putem iPhonea i ANDROID mobilnih uređaja.