Marija Pejčinović Burić, ministrica vanjskih poslova, otkrila je za Dnevnik Nove TV kako će se Hrvatska postaviti ukoliko Slovenija krene kontrolirati dio Piranskog zaljeva koji im je pripao arbitražnom odlukom.

Galerija


Ako u subotu slovenski policajci krenu kontrolirati četiri petine Piranskog zaljeva za kojeg tvrdi da je njihov, što će Hrvatska odgovoriti?

Mi stojimo na tome da nema jednostrane primjene arbitražne odluke. Hrvatska tu odluku ne priznaje, nije joj prihvatljiva. I na zadnjem sastanku kojeg smo imali s premijerom Cerarom rekli smo da neće doći do nikakvih jednostranih poteza. Mi smo danas poslali notu slovenskoj strani gdje očekujemo da nema incidenata. 

Ali ako oni pošalju svoje policijske patrole hoće li reagirati hrvatska policija?

Mi ćemo raditi kao što smo radili i danas, štitit ćemo hrvatske interese. Duboko smo uvjereni da u duhu dijaloga jedino možemo doći do rješenja.

Crta sredine za vas i dalje vrijedi kao crta razgraničenja?

Za nas je to granica s kojom smo i mi i Slovenija ušli u UN. Dakle, to je crta sredine.

Smije li Slovenija, prema međunarodnom pravu, uopće jednostrano primijeniti ovaj sporazum kojega Hrvatska ne priznaje?

Nema jednostrane primjene. Po međunarodnom pravu mora biti dogovor dviju strana. Hoće li on biti dogovor o arbitraži - Hrvatska ju ne priznaje, dakle neće, ili na bilatelarnoj osnovi... Jedino rješenje za nas je bilateralni dogovor. Dijalogu nema alternative.

Koliki vam je problem što za šest mjeseci Slovenija izlazi na birališta? Njima je uvijek pitanje granice s Hrvatskom i Piranskog zaljeva otprilike kao "sveti gral". Hoće li to dodatno sve zakomplicirati?

Izbori, naravno, nikad nisu dobro okruženje za rješavanje ovakvih dugotrajnih otvorenih pitanja. Do izbora u Sloveniji ima još šest mjeseci. Još uvijek vjerujemo da ima način da se postigne taj dogovor, dijalog. Ali svjesni smo, vidjeli smo to i kad je premijer Cerar bio nedavno u Zagrebu, da je taj prostor ograničen.

Nije li sa slovenske strane možda malo i licemjerno kad poručuju da će primijeniti odluku Arbitražnog suda na moru, a neće na kopnu?

Nema jednostrane primjene, dakle nema ni na moru ni na kopnu.

Ako bi oni krenuti kontrolirati četiri petine Piranskog zaljeva, to bi značilo da se u subotu moraju maknuti sa Svete Gere.

Oni mogu raditi sve što ne ulazi u sadašnju granicu između dviju država. Oni mogu implementirati sve što žele što je na neprijeporno slovenskom teritoriju. Pa i na kopnu, ako je na slovenskom teritoriju. Mi mislimo da samo zajedno možemo provesti dogovorenu crtu sredine, dakle još ju nemamo, o kojoj se slažemo, na način da zajedno to utvrdimo.

Kriterij kojim su suci crtali tu granicu, dakle katastar po kopnu i na moru, da li je to Hrvatskoj prihvatljivo?

Granice katastarskih općina su naše načelo u kojem želimo rješavati sva otvorena granična pitanja, to je za nas potpuno prihvatljiv kriterij.

Znači, kopno je po vama OK?

Pa, na kopnu bi se još dalo razgovarati, ali granica koja je utvrđena po katastarskim vanjskim granicama je za nas prihvatljiva.

Srbijanski premijer Vučić vam s istočne strane poručuje da Hrvatska, kad god ne zna što će, izmisli problem sa Srbima. Što ćete mu odgovoriti?

Hrvatska i Srbija imaju jako puno otvorenih pitanja. Mislim da je važno u duhu dobrosusjedskih odnosa, treba početi rješavati ta pitanja. Za nas je prvo pitanje koje treba riješiti pitanje nestalih. Mislim da je to humanitarno pitanje, o tome su se svojedobno složili i gospodin Vučić, kada je bio premijer Srbije i naša Predsjednica kada je bila u posjeti u kojoj je rečeno da će se iskreno zalagati i nastojati riješiti to pitanje. Nažalost, od tada, od 2016., do sada nije se ništa desilo što bismo mogli nazvati provedbom.

U percepciji nekog briselskog diplomata, znate kako oni funkcioniraju: Hrvatska ima problem sa Slovenijom, Mađarskom, Srbijom, Bosnom i Hercegovinom... Jesmo li mi onda troublemakeri?

Nismo, to su sve problemi koji su nastali kao naslijeđe raspada bivše države.

Ali sa svima mi imamo problema.

Pa, mi imamo otvorena granična pitanja zbog toga što su nakon raspada bivše države, po Badinterovoj komisiji utvrđene granice bivših republika kao granice država. Ta otvorena pitanja u međuvremenu nisu na odgovarajući način riješena i ona su jednostavno još uvijek otvorena. Ali pitanje granice imaju zemlje koje ih imaju i duže od sto godina.

Ali ti problemi kao da su eskalirali u zadnjih par mjesec, godinu dana?

Počelo se o njima više govoriti. Postojala su otvorena granična pitanja i prije, međutim mi nemamo problema funkcioniranja granice.

Tu je problem u nama ili u našim susjedima?

S granicom sa Slovenijom ušli smo zajedno u UN i u EU, oni su ušli u euro i u Schengen. Dakle, ne vidim problema, mi sa takvom granicom možemo živjeti i dalje, ali bi bilo dobro da ta pitanja riješimo na obostrano prihvatljiv način.

Ne čini vam se da smo izgubili neke saveznike u Bruxellesu? Recimo Njemačku koja trenutno više podupire Srbiju, iz geostrateških razloga da ih odvoji od Rusije, ali mi nemamo pravog saveznika.

To su bilateralna pitanja, a ona se uvijek moraju rješavati bilateralno. Dakle, tu smo mi s našim susjedima, svatko na svojoj strani granice, da se dogovorimo o onome što je prihvatljivo.

Samo još da vas pitam, gotovo ste nevidljiva ministrica. Što se s vama događa?

Radim, mislim da nisam nevidljiva.