Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Četiri su dana do izbora - koalicije su poznate, liste su složene, listići se tiskaju. No, nije uvijek sve onako kako se čini.


Iako su koalicije predale liste, iako je bilo i nekih nesporazuma u DIP-u (sjetimo se HRAST-a), ne možemo reći da su ovo konačne verzije potencijalnih kreatora nove vlade.

Vezani članci Slika nije dostupna Stručnjak pojašnjava zašto koaliranje ne bi bilo dobro za MOST Slika nije dostupna 'Prva i druga izborna jedinica presudit će o mandatu više'

Naime ne smijemo zaboraviti na poslijeizborno koaliranje. Ta post-izborna križaljka bit će zanimljiva u slučaju pobjede bilo koje strane. Zanimalo nas je ima li mjesta iznenađenjima nakon objave rezultata parlamentarnih izbora pa smo o tome popričali s političkim analitičarem Tihomirom Cipekom.

'Jako je teško to prognozirati jer sve ove stranke koje bi mogle koalirati i donijeti neko iznenađenje, koje su nekakva nepoznanica, su stranke koje nisu bile do sada politički zastupljene u parlamentu. MOST, recimo, koji je potpuno nova stranka, i Živi zid koji se također prvi put kandidira na parlamentarnim izborima', kaže nam profesor Cipek dodajući kako se radi o strankama koje su gotovo prema svim procjenama i analizama na rubu izbornog praga, dok MOST čak ima i sigurna dva mandata u 10. izbornoj jedinici.

Tu se dakle radi o, takozvanim, graničnim mandatima kojih je profesor Cipek izbrojao 22 u svim izbornim jedinicama, od čega MOST i Živi zid imaju njih 10. 'To je jako puno graničnih mandata i teško je prognozirati kamo će otići', kaže nam profesor Cipek.

Koliko god je bitno za velike stranke koalirati kako bi osvojile potrebnu većinu u parlamentu, za male stranke koaliranje će vrlo vjerojatno biti pogubno. Bar je tako pokazala dosadašnja praksa.

'Svaki ulazak u koaliciju zapravo znači lagano gašenje te stranke. Do sad se pokazalo da u tom čeličnom zagrljaju HDZ-a jednostavno nestanete. Pogledajte što se dogodilo HSP-u ili HSLS-u dok je još bio samostalna politička stranka. On je bio koaliciji s SDP-om pa su se raskolili', podsjeća profesor na prijašnje slučajeve.

I NAKON PET IZBORNIH JEDINICA TIJESAN REZULTAT Ovako promišljaju birači u 4., 8. i 10. izbornoj jedinici

Opet su izbori i opet se sa svih strana poziva na potrebu za 'trećom opcijom'. 'Jedno vrijeme je ta treća stranka bio HSLS pa je onda u koaliranju nestala. Pa su bili laburisti pa je to nestalo pa se na europskim izborima pojavio ORaH kao neka treća stranka pa se vidi da sad nestaje', analizira nam profesor Cipek.

Prema do sada viđenom ni ovaj put nećemo imati 'treću opciju'. Ona je sada zapravo polarizirana. Jedan od tih polova je MOST. 'Meni se čini da oni shvaćaju ako uđu u koaliciju , osobito s HDZ-om, s obzirom na profil, gube svoju differentiju specificu. Što su onda oni?', pita se Cipek.

'Koalicijske vlade se sastavljaju kad nema druge opcije. Pa nije u Njemačkoj nastala koalicijska vada jer su si odjednom kršćanski demokrati i socijaldemokrati postali jako dobri nego zbog toga što CDU nije mogla sama sastaviti vladu', povlači profesor Cipek paralelu.

U Hrvatskoj pak, sigurno, ni sada nećemo gledati veliku koaliciju. Politologija, kaže Cipek, smatra da se koalira kad se ne može samostalno sastaviti vlada. 'Ako imate neki fundamentalni problem društva oko kojeg se obje strane slažu, ja u ovoj kampanji nisam primijetio da su jedna i druga stranka iznijele taj problem društva. Koji bi to sad bio problem? Minimalna naknada... INA... Hrvatske vode... Koji problem bi se postavio? Nijedno takvo pitanje se nije nametnulo. Što god jedni naprave, drugi tvrde da ne valja', komentira Cipek.

A tko će na kraju s kime i kako znat ćemo nakon 8. studenog. 

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook