Nuncijatura navodi da je papa Franjo prihvatio odreknuće od službe dosadašnjeg vojnog ordinarija, mons. Jurja Jezerinca, te uz skladu sa Zakonikom kanonskoga prava biskupom, vojnim ordinarijem, imenovao mons. Bogdana.
Pročitajte i ovo
Tim povodom iz Hrvatske biskupske konferencije (HBK) navode da je novi biskup Bogdan 34. biskup iz reda pitomaca suvremenog Zavoda sv. Jeronima, a uz životopis mons. Bogdana, navode i da će vrijeme, dan i mjesto njegovog biskupskog ređenja biti naknadno objavljeni.
Službu rektora Papinskog hrvatskog zavoda sv. Jeronima, Bogdan je vršio kroz 19 godina, za vrijeme trojice papa - sv. Ivana Pavla II., Benedikta XVI. i pape Franje. Svjedok je i aktivni sudionik u Rimu mnogih važnih događaja iz života sveopće Crkve i Crkve u Domovini i rimski je postulator kauze blaženoga Miroslava Bulešića, ističe HBK.
Papa: Odnos prema migrantima je test naše čovječnosti
Novoimenovani biskup Bogdan, sin Ivana Bogdana i Perke rođ. Pezelj, rodio se u Donjemu Docu, u Omiškoj općini u Poljičkoj republici, 9. studenoga 1955. godine u kojem je pohađao osnovnu školu, a kao sjemeništarac Nadbiskupskog sjemeništa u Splitu završio je klasičnu gimnaziju s maturom u Splitskome sjemeništu (1969.-1973.).
Filozofsko-teološki studij završio je u Splitu od 1973. do 1980. Teologiju je diplomirao 16. svibnja 1980. godine, a za đakona ga je zaredio splitsko-makarski nadbiskup metropolit mons. Frane Franić u splitskoj prvostolnici 24. lipnja 1979. godine, a mons. Franić mu je i podijelio svećenički red, također u splitskoj prvostolnici, 22. lipnja 1980. godine.
Mladu Misu, mons. Bogdan slavio je u Donjem Docu 6. srpnja 1980. godine, a nakon nje bio je župni vikar u Metkoviću u župi sv. Nikole do kolovoza 1984 te potom do rujna 1992. duhovnik u Nadbiskupskom sjemeništu u Splitu.
U jesen 1992. odlazi na studij pastoralne teologije na Papinskome lateranskom sveučilištu u Rimu gdje je u listopadu 1994. magistrirao pod vodstvom prof. Marcella Semeraroa, danas biskupa u Albanu pokraj Rima.
Doktorirao je u lipnju 1999. godine, a naslov doktorske radnje koju je izradio pod vodstvom prof. Michaela Fussa je "Vita Universale: Cristianesimo delle origini o nuova rivelazione? Riflessioni teologico-pastorali" (Univerzalni život: Izvorno kršćanstvo ili nova objava. Teološko-pastoralna razmišljanja).
Na prijedlog hrvatskih biskupa, pročelnik Kongregacije za katolički odgoj kardinal Pio Laghi imenovao je 2. prosinca 1996. mons. Bogdana rektorom Papinskog hrvatskog Zavoda sv. Jeronima, a slijedom tog imenovanja, papin vikar za rimsku biskupiju kardinal Camillo Ruini imenovao ga je rektorom Hrvatske crkve sv. Jeronima u Rimu.
Osim rektorske službe u Zavodu i crkvi, rektor Bogdan u dva mandata obnašao je službu tajnika Udruženja rektora rimskih crkvenih Zavoda i potom u dva mandata službu predsjednika istoga udruženja (Associazione dei Rettori dei Collegi Ecclesiastici di Roma).
Autor je više znanstvenih članaka, uredio je više knjiga među kojima je najpoznatiji zbornik radova o Zavodu sv. Jeronima u prigodi proslave stote obljetnice suvremenog Zavoda sv. Jeronima (1901.-2001.).u ozračju premda uz jako osiguranje plavih kaciga koje su stražarile na minaretima.
Papin posjet koji je zbog sukoba što se već dvije godine vode u Srednjoafričkoj Republici zamalo otkazan i pretrpio izmjenu programa, pratili su deseci tisuća oduševljenih stanovnika, u izbjegličkim naseljima, u katoličkoj katedrali, u glavnoj džamiji i na stadionu koji prima 20.000 ljudi, gdje je održao zadnju misu uoči povratka u Rim.
Papa je doputovao u nedjelju u Srednjoafričku Republiku, a u ponedjeljak je završio svoj obilazak po afričkim zemaljama tijekom kojega je još posjetio Keniju i Ugandu.
Sastao se s privremenom predsjednicom Srednjoafričke Republike Catherinom Samba-Penza i održao misu na kojoj je pozvao kršćane da oproste svojim neprijateljima kako bi pobijedili nasilje.
Riječ je o 11. putovanju u inozemstvo 78-godišnjeg Jorgea Bergoglija otkad je u ožujku 2013. imenovan papom. Njegovo putovanje dolazi usred velikih napetosti u međunarodnim odnosima, neposredno pošto je Turska srušila ruski borbeni zrakoplov u Siriji, te nakon terorističkih napada u Parizu i napada u glavnom malijskom gradu Bamaku kojim su džihadisti pokušali destabilizirati Afriku. U pet dana natrpanog rasporeda, od 25. do 30. studenoga, Papa je pronosio poruke mira, socijalne pravde i dijaloga između islama i kršćanstva.
Održao je 19 govora i saslušao svjedočanstva djece vojnika, žrtava AIDS-a i žrtava ratova i bijede. Glavni događaj zbio se u nedjelju, 29. studenoga, kada je Papa otvorio Sveta vrata u katedrali u Banguju, deset dana prije nego što će u Rimu proglasiti početak Svete godine milosrđa. Franjo očekuje da će proglašenjem toga jubileja (Svete godine) pridonijeti pomirenju i oprostu u katoličkom svijetu i izvan njega. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
