Pankretić SDP-u: 'Nada umire posljednja'

Na konferenciji za novinare na kojoj su bili pregovarački timovi HDZ-a i HSS-HSLS-a izvijestili kako su do sada usuglasili 25 od ukupno 30 pregovaračkih područja, te da su blizu dogovora oko 26-og područja (poljoprivreda i selo). 

Pročitajte i ovo samit u Bruxellesu BiH na vratima pristupnih pregovora za ulazak u EU: "Bilo bi lijepo, ali bogami, traje predugo" Kome koja fotelja u Banskim dvorima?

"Uvijek se može nešto izroditi, ali s obzirom na tijek pregovora izgledi za to su vrlo mali", odgovorio je Pankretić na novinarski upit može li SDP-u, iz kojega su prije nekoliko dana kazali da je sastavljanje vlade lijevog centra moguće sve dok iz koalicije HSS-HSLS ne kažu da sa SDP-om neće pregovarati, danas poručiti da se više ne moraju nadati mogućnosti da će HSS i HSLS biti u toj vladi.

"Nada umire posljednja, nada uvijek postoji, ali mi smo i ranije definirali da dok razgovaramo s jednima (HDZ) ne razgovaramo i s drugima", dodao je Pankretić u središnjici HDZ-a.

I član Predsjedništva HDZ-a Damir Polančec je u ime HDZ-ovog pregovaračkog tima kazao kako "uvijek postoji mogućnost da naši razgovori ne završe uspješno", ali i ponovio da, s obzirom da je usuglašeno gotovo 26 od ukupno 30 pregovaračkih područja, ne vidi ni jedno preostalo oko kojega stranke ne bi našle zajednički jezik.

Upitan kako komentira to što HSS s njegovom strankom pregovara o koalicijskom sporazumu, a s obzirom da je većina HSS-ovih članova i birača bliža SDP-u, Polančec je odgovorio da je to zato što je HDZ izborni pobjednik te što su programi HDZ-a i HSS-a "izuzetno kompatibilni, što dokazuje i progres u pregovorima".

Novinarima je pokazao nacrt programskog koalicijskog sporazuma, u kojemu su, na stotinjak stranica, unesena do sada usuglašena pregovaračka područja, uvjeren da će konačni tekst tog sporazuma, kada pregovori završe, biti još i veći. 

"Vjerujemo da ćemo uspjeti formirati koalicijsku vladu, a naš će sporazum biti obrazac za koalicijske sporazume u budućnosti Hrvatske", rekao je.

Izvijestio je da su preostala četiri pregovaračka područja ono o trgovini, koje uključuje i rad nedjeljom, politika prema braniteljima, te reforma pravosuđa i javne uprave. 

Najavio je da će se pregovarački timovi triju stranaka idući put javnosti obratiti u utorak.

O gotovo usuglašenom području vezanom za poljoprivredu, selo i ekologiju govorio je Pankretić, istaknuvši kako je do sada usuglašeno da pravo na poticaje u poljoprivredi imaju sva obiteljska gospodarstva koja u posjedu imaju hektar zemlje ili jedno grlo stoke, a da se još razgovara o uvođenju degresivne stope za poticaje koja bi ovisila o obujmu proizvodnje, na način da veliki proizvođači ne bi imali iste poticaje kao i mali.

Usuglašeno je i da se prodaja i raspodjela poljoprivrednog zemljišta treba obaviti do 2009., u cilju okrupnjivanja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, kao i da se uvede moratorij na prodaju poljoprivrednih površina strancima najmanje 12 godina od ulaska Hrvatske u EU. 

Planira se osnovati agencija za poljoprivredno zemljište te za ruralni razvitak, institut za selo i poljoprivredna komora, a što se ekologije tiče dogovoreno je, među inim, da se u Hrvatskoj ne smije odlagati nuklearni otpad.

O već usuglašenom pregovaračkom području "pomorstvo, promet i veze" govorio je Polančec, koji je kao planirane projekte naveo dovršetak autoceste do Dubrovnika te Županja-Osijek-Beli Manastir, gradnja punog profila Istarskog ipsilona i autoceste Zagreb-Rijeka i Zagreb-Sisak, gradnja dvije cijevi na tunelima Sv. Rok i Mala Kapela, te niz brzih cesta. 

Najavio je i uvođenje dviju tarifa (zimske i ljetne) na autocestama, u željezničkom prometu i razvoj nizinske pruge od Rijeke do mađarske granice te gradnju željezničkog tunela kroz Učku, a u zračnom prometu gradnju nove zagrebačke zračne luke.

Upitan zašto nije spomenuo gradnju Pelješkog mosta, Polančec je odgovorio da je taj projekt zacrtan programom razvoja prometne infrastrukture od 2005. do 2008.

Potpredsjednik HSLS-a Ivan Čehok izvijestio je o usuglašenom poglavlju "kultura i nacionalna baština", po kojemu se, među ostalim, u iduće četiri godine planira izgraditi 50-ak novih knjižnica i 20-ak novih muzeja.