Jedan od Norčevih branitelja Željko Olujić, koji je od tužiteljstva zatražio izjašnjavanje o spornom podnesku tvrdeći da Ademi indirektno prebacuje krivnju na Norca, novinarima je kazao da je zadovoljan takvim Kvakanovim objašnjenjem.
- Zadovoljan sam odgovorom državnog odvjetnika, jer je rekao da je to na neki način obrana optuženog Ademija, kazao je Olujić.
U tom podnesku Ademi navodi da nikada nije formalno postao zapovjednik ni zamjenik zapovjednika Zbornog područja Gospić, već da je "stvarnu zapovjednu ingerenciju... imao nadređeni časnik u Zagrebu preko njemu podređenog časnika na čelu Sektora 1, odnosno 9. gardijske motorizirane brigade".
Ademijevi odvjetnici, međutim, i dalje tvrde da nikako nije riječ o njegovoj obrani.
- To nije obrana u formalnopravnom ni sadržajnom
smislu, već očitovanje na predraspravno pismo tužitelja, kazao je odvjetnik Čedo Prodanović.
Insinuacijom je nazvao i Olujićeve tvrdnje da je na temelju tog
podneska Haški sud protiv Norca podigao optužnicu za ratne zločine.
Predstavnici državnog odvjetništva pred kraj današnje rasprave, u prvom postupku koji je hrvatsko pravosuđe preuzelo od Haškog suda, usprotivilo se zahtjevu Norčeve obrane da se otkrije identitet zaštićenih svjedoka.
S otkrivanjem njihova identiteta ne slažu se ni odvjetnici generala Ademija, no oni smatraju da bi i obrana trebala biti upoznata s ranijim iskazima zaštićenih svjedoka, kako ne bi bili u podređenom položaju.
Tužiteljstvo se složilo s nizom prijedloga obrane, poput onoga da se od Ministarstva obrane pribave sve zapovjedi vezane uz akciju, nabave podaci o streljivu i oružju koje su u Medačkom džepu koristili pripadnici HV-a, MUP-a i UNPROFOR-a te provede medicinsko vještačenje uzroka smrti svih žrtava.
Prihvaćen je i zahtjev Norčeve obrade da se pribavi dokumentacija o zapovijedanju nad specijalnom policijom u spornoj akciji, jer tvrde da optuženi general s tim jedinicama nije imao nikakve veze.
Ipak, o svim će dokaznim prijedlozima sutra odlučiti sudsko vijeće pod predsjedanjem suca Marina Mrčele.
Generali Norac i Ademi terete se po zapovjednoj odgovornosti za zločine nad civilima te pretjerano i neselektivno granatiranje srpskih sela u kojima su stradali civili. U optužnici su poimenice navedeni svi stradali civili i vojni zarobljenici, od kojih su neki, navodno, okrutno zlostavljani i masakrirani.
Tijekom akcije Medački džep u rujnu 1993. Ademi je bio vršitelj dužnosti zapovjednika Zbornog područja u Gospiću, a Norac zapovjednik 9. gardijske motorizirane brigade i Sektora 1.
