Sve pada, a država i dalje troši više nego što ima

No većina trendova prema kojima se može ocrtati stanje ekonomije govori da smo dotaknuli dno te da ćemo se teško ponovno podignuti. Ovakav minus i u drugom kvartalu je alarmantan. Dva su pokazatelja izuzetno bitna, a to su uvoz i izvoz. Kada gledamo gospodarske trendove zemalja u okruženju, Hrvatska može biti zadovoljna, jer naš pad i nije tako dramatičan. Na Baltiku je pad gotovo 20 posto. Jedino Poljska bilježi plus, ali Mađarska, Češka, Slovačka, susjedna Slovenija također imaju pad. Indikatora koji govore o padu u uvozu i izvozu bitni su zbog tečaja kune, ali i zbog punjenja proračuna s novcem od PDV-a. Uvoz pada i u drugom tromjesečju, a procjene da je on 30 posto veći nego u prvom. Kada znamo da se najviše robe carinira na granici, najviše poreza od PDV-a dobivamo praktički od uvoza, sasvim je jasno da će biti problema s državnim financijama. Izvoz je bitan zbog stabilnosti tečaja kune i većeg priljeva eura. I izvoz pada. Jedina svijetla točka može biti da su naši glavni vanjskotrgovinski partneri izašli iz recesije, no pitanje je kada će Hrvatska doći na red da svoje proizvode može izvoziti na ta tržišta, prije svega Njemačku.

Pada osobna potrošnja

Uvoz, izvoz, investicije, zaposlenost...sve pada, a država i dalje troši više nego što ima Glavni razlozi ovakvog pada BDP-a su osobna potrošnja, manje s gradi, manje trošimo. Više nismo šopingholičarska nacija. Najviše je pala osobna potrošnja. Kao i u prvom, u drugom tromjesečju pada, a procjenjuje se za devet posto. Ljudi se odriču svega onoga što im nije bitno. Padaju i sve investicije. U prvom tromjesečju padale su slabije nego u drugom. Procjene su da će to sada biti nekih 15 posto. Lokalni izbori su iza nas, škole, vrtiće, sve ono što se trebalo otvoriti u lokalnim sredinama je stalo. Također je vrlo bitan pokazatelj i građevinarstvo. Ono za sobom povlači mnoga radna mjesta. Prema nekim procjenama građevinarstvo će pasti od šest do sedam posto. Sve je manje novih stanova koji se grade, zato što nema novaca. Raste jedino javna potrošnja. Prije svega država i dalje, baš kao i u prvom kvartalu troši više nego što ima i što može.

Nenaplativo 14 milijardi kuna

Banke su u prvih šest mjeseci zabilježile rast, istina mršaviji nego prijašnjih godina. Dobit im je više od dvije milijarde kuna. Ali rast gladi za kreditima ne raste. Uzmemo li za primjer stanove, krediti su za 50 milijuna kuna veći nego u prvih šest mjeseci prošle godine, ali to se usporava. Drugi pokazatelj je potrošnja, potrošački krediti. Oni su manji za tri milijarde kuna u odnosu na prvih šest mjeseci sljedeće godine. Kada pogledamo strukturu kredita koju svi mi uzimamo, banke su procijenile da u kreditima koje su dale tvrtkama i građanima, da je 14 milijardi kredita nenaplativo. Banke neće moći uopće dobiti taj novac. U strukturi tih 14 milijardi zanimljivo je da na poduzeća otpada osam i pol milijardi, a od građana se ne može naplatiti pet i pol milijardi kuna duguju bankama. Utjeha je da građani još uvijek podmiruju sve svoje račune iako sve teže i teže.