Pročitajte i ovo
Bilo je to sredinom svibnja, grupica prijatelja uputila se na festival piva, a po završetku su sjeli u obližnji kafić popiti pokoje piće i razmijeniti dojmove. Kako razgovori u sitne noćne sate imaju raznovrsne smjerove i priče tema se nametnula kao sama od sebe - što im se najluđe dogodilo kada su se vratili mamurni iz izlazaka. Tako je jedan prijatelj ispričao kako se probudio s pedalom od bicikla u džepu, a njegovo je iskustvo sve dobro nasmijalo. Međutim, ta je anegdota ujedno i postala pokretač zanimljive ideje -zašto se na jednome mjestu ne bi prikupile sve takve priče?
Tako se postavio temelj za otvaranje Museum of Hangovers, odnosno Muzeja Mamurluka, prvoga takvog koncepta igdje u svijetu. Osim mamurnih priča ovaj netipičan muzej nudi i edukativan karakter, tako posjetitelji mogu s obzirom na tjednu količinu popijenoga alkohola provjeriti imaju li potencijal za razvijanje masne ili cirozne jetre te na plakatima pogledati poučne i informativne zdravstvene informacije.
''To je novo, jedinstveno offline iskustvo,na početku zamišljeno poput pop-up izložbe'', objašnjava Rino Duboković koji je zamišljeno i realizirao.
Rino si je dao zadatak ideju provesti u djelo te je nakon pomnog istraživanja, pola godine od spomenutog razgovora s prijateljima, otvorio Muzej mamurluka.
''1. prosinca 2019. godine otvorili smo Muzej, što je malo nezahvalan datum. S prvim vijestima iz Kine da postoji korona mi otvaramo.'', prisjeća se Rino.
Uz pomoć i podršku prijatelja, Rino i njegov Muzej mamurluka počeli su poslovati. Početnu zainteresiranost, medijsku pažnju i posjećenost korona je polako gasila. ''To je bio period gdje smo se morali snalaziti i bilo je izazovno. Nisam odustajao jer sam znao da tu ima nečega. Iako su me mnogi pitali zašto ne zatvorim, vjerovao sam u sve to i danas sam zadovoljan što sam nastavio raditi'', kaže Rino.
Nakon što je prebrodio izazovan period i korona situaciju Rino je shvatio da mu je potrebna dodatna potpora te se prijavio na program podrške poduzetnicima Nevjerojatni koji partnerski provode ACT Grupa i Raiffeisenbank Hrvatska koja ga financira.
Njegova ideja, ali i trud i zalaganje bili su prepoznati te je Rino postao finalist programa koji za cilj ima mladim poduzetnicima osigurati potrebne resurse i mentorstvo za jačanje poslovanja i razvijanje njihovog biznisa.
''Putem programa dobio sam novčanu potporu, umrežavanje s poduzetnicima s kojima mogu razmjenjivati ideje i iskustva, ali i podršku kada negdje zapnem, u mom slučaju to je bilo franšiziranje'', prepričava Rino.
Upravo putem programa Nevjerojatni Rino se poslovno povezao sa Sanjinom i Ivom koji su mu itekako pomogli.
''Rino je objasnio osnovni koncept nadolazeće franšize, pokazao primjere na što konkretno cilja i na temelju toga smo krenuli izrađivati idejna rješenja. To su bile grube skice tradicionalnim i digitalnim tehnikama koje smo tijekom svakodnevnih sastanaka nadograđivali kako bi došli do željenog rješenja.'', prepričava Sanjin Vinković koji je po struci kipar. Njegov fokus bilo je oblikovanje trodimenzionalnih predmeta i skulptura kojima će muzej biti opremljen.
Uz Sanjina u pomoć je priskočila i Iva Carević čija je uloga bila konceptualizacija, odnosno, razrađivanje ideja.
''Vizualizacijama sam materijalizirala razne ideje, sklapajući ih u smislenu cjelinu, koristeći svoje znanje iz domena dizajna interijera i vizualnih komunikacija. Pomagala sam i u nekim tehničkim aspektima arhitektonske izvodivosti samog projekta.'', pojašnjava Iva koja kaže kako je za nju iskustvo bilo jedinstveno i jako dobro organizirano.
''Rijetko se tim stvori iz vedra neba i klikne isprve, ali nama je to uspjelo jer imamo odličnu i otvorenu komunikaciju. Često smo se dobacivali idejama i zabavljali raznim konceptima. Nije nedostajalo i druženja uživo, a sa zadovoljstvom mogu reći, da sam i ostvarila super kontakte za neke buduće suradnje na drugim projektima.'', kaže Iva.
Nakon posloženog projekata i spomenute pomoći Rino je mogao nastaviti razrađivati ideju razvijanja i franšiziranja brenda. Na pitanje gdje bi se točno širio ostao tajanstven, no uspjeli smo otkriti da je riječ o inozemstvu. ''Ovo je manji muzej i moramo pokazati kako bi se snašli u većem prostoru. Kada bi pokazali da bi se mogli nositi i s većom fluktuacijom ljudi to bi iskazali i putem franšiza i širenjem na druga tržišta'', pojašnjava.
Planovi za budućnost su veliki, a uz pomoć programa Nevjerojatni, koji jača pojedince, biznise i time doprinosi ekonomskom rastu, svakako mu je jednostavnije. Najprije mu je želja privući što veći broj posjetitelja, a kada smo već kod njih nismo mogli ne pitati dolaze li ponekad i mamurni: ''Znaju dolaziti, ali to je u manjim postotcima'', kroz smijeh je rekao Rino koji dodaje da su mu turisti najčešći gosti Muzeja mamurluka.
Kako kaže, sve je osmišljeno tako da ljudi ostavljaju vlastite priče ili u muzeju ili putem društvenih mreža te šalju predmete.
''Koncept je baziran da predmeti pričaju priče, ali idemo i u smjeru interakcija. Imamo naočale koje simuliraju pijanstvo, ali moram spomenuti i edukativan karakter. Ljudi mogu, također simulacijski, upravljati automobilom u prividno alkoholiziranom stanju te tako vidjeti koliko je to štetno.'', pojašnjava Rino.
S obzirom na sam naziv programa Nevjerojatni najprije smo upitali Rinove suradnike po čemu smatraju da je baš on i njegov poduzetnički angažman nevjerojatan.
''Nevjerojatno je vidjeti da netko kontinuirano ostvaruje ovaj stupanj uspjeha baveći se originalnim sadržajima'', rekla je Iva, a Sanjin se složio:
''Koliko je suludo za temu muzeja odabrati mamurluk toliko je i originalno u moru klasičnih muzeja. U tome leži nevjerojatnost programa jer se rijetko koji poduzetnički pothvat odluči na originalnost pod cijenu rizika.''
Isto smo pitanje postavili i Rinu: ''Zapravo ne mislim da sam nevjerojatan, moguće da bi to bi utjecalo na mene i možda bi se umislio i drukčije odnosio prema poslu, suradnicima i zaposlenicima.'', skroman je, ali i nastavlja: ''Samo gledam konačnu stvar, a to je što pružam posjetiteljima muzeja, kakvo je njihovo zadovoljstvo, ali i jesu li nakon posjeta nešto naučili. Alkohol je tihi problem u društvu i želim pokazati da je samo odgovorna konzumacija prihvatljiva.''
Sadržaj je napravljen u produkciji Nova Studija, native tima Nove TV, u suradnji s partnerom Raiffeisenbank Hrvatska po najvišim profesionalnim standardima.
-
Uključena i prijateljicaUžas u bolnici: Medicinski tehničar optužen za silovanje pacijenata pod anestezijom, sve snimao
-
Kriva procjenaKatastrofa tijekom kontrolirane eksplozije zaostale bombe: "Neki će morati Božić slaviti negdje drugdje"
-
060 9000U bolnici Merkur vodi se tiha bitka za život: Zaklada Ana Rukavina daje pacijentima novu nadu
