Godišnje se oko Cresa, Krka i Plavnika odradi 15-ak akcija spašavanja bjeloglavih supova koji nisu uspjeli u prvom samostalnom letu.
"Pronaći ćete ili iznemoglog supa s kojim je lakše rukovati ili ćete pronaći supa koji ima snage i tad se treba biti puno oprezniji jer će pružati otpor. Može ga se spasiti iz mora ili sa stijena na koje se uspio popeti", rekao je Tomislav Anić, stručni suradnik Javne ustanove Priroda.
Pročitajte i ovo
Mladi supovi su najugroženiji i najčešće stradavaju ljeti. Osim nespremnosti za let, razlog za to je i buka s plovila koja idu preblizu liticama.
"Cijela populacija broji oko 120-130 gnijezdećih parova, ovisi od godine do godine. Godišnje bude 80-ak mladih ptića od kojih neki ne prežive prvu godinu i onda je svaka spašena jedinka bitna", rekao je Marko Modrić, čuvar prirode Javne ustanove Priroda.
Kako bi stradalih supova bilo što manje i pomoć stigla što prije, pokrenuta je trogodišnja kampanja udruge Biom. Plan im je skupiti 40 tisuća eura.
"Sada smo dobili šansu da kroz projekt 'Life support' ojačamo prisutnost spasilačkog tima na cijelom Kvarneru i upozorimo ljude koji nehotice svojim ponašanjem najčešće ugrožavaju supove", rekla je članica udruge Paula Počanić Vovk.
Pročitajte i ovo
Većom prisutnošću na terenu bi se, kažu, spasilo oko 12 jedinki više nego do sada. Za početak: ne plovite preblizu litica, ne puštajte glasnu glazbu i ne vičite. Već sada na Kvarneru je izdano 16 posto više vinjeta za plovidbu nego lani.
"Ako imamo psihološku branu na 100 metara, brodice bi trebale biti 50 metara od toga, što je 150 metara od kraja. Još 100 metara dalje bi trebale biti jahte, a brod i gliser ne bi trebali prići više od 300 metara prema kraju", objasnio je Darko Glažar, riječki lučki kapetan.
Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.
