Ostajemo bez vrha Kleka i otočića u malostonskome zaljevu?

Ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić izjavila je kako će sporazum Tuđman-Izetbegović iz 1999., prema kojem Hrvatska Bosni i Hercegovini prepušta vrh poluotoka Kleka i otočiće u malostonskome zaljevu, vrlo vjerojatno biti predložen za ratifikaciju u Hrvatskom saboru.

Sarajevski ‘Dnevni avaz’ prenio je izjavu ministra vanjskih poslova BiH Zlatka Lagumdžije kako je tijekom nedavnog susreta s ministricom Pusić potvrđeno da Hrvatska mora imati neku vrstu komunikacije između dva dijela svojeg teritorija presječenog na području Neuma, a rješenje za taj problem ne bi smjelo zadirati u suverenitet BiH. Otočići Veliki i Mali Školj u Neumskom zaljevu trebaju pripasti BiH, no Hrvatska pri tom mora imati mogućnost na odgovarajući način povezati svoj teritorij, izjavio je Lagumdžija.

tri vijesti o kojima se priča KINA I JAPAN Sukob se pogoršava: "To signalizira potencijalni napad" Oglasila se premijerka Snažan potres pogodio Japan, osjetio se i u Rusiji: Izdano upozorenje, cunami pogodio dijelove zemlje, evakuacija u tijeku Prikupljanje potpisa Peticija za zabranu molitelja na trgovima već skupila impresivan broj potpisa: Oglasili se Vitezovi

>> Postignut konsenzus: 'Treba sjesti za stol i dogovoriti se oko važnih pitanja'

Ministrica Pusić je rekla da se o tome u Hrvatskoj razgovara već nekoliko mjeseci, te da je vrlo je vjerojatno da će na ovaj način i u toj formi sporazum biti predložen za ratifikaciju, a ističe i da se Hrvatska ničega ne odriče. ‘Pametno je postići racionalne dogovore koji su u interesu obiju zemalja’, kazala je.

Oštre reakcije

Na najavu o ratifikaciji sporazuma Tuđman-Izetbegović oštro su reagirali na krajnjem jugu Hrvatske. Političari svih opcija, ali i gospodarstvenici i akademici Vladu su pozvali da odustane od ratifikacije Ugovora o granici s BIH kod Neuma te da uvaži argumente dubrovačkih stručnjaka, prema kojima su Veliki i Mali Škoj te vrh Kleka hrvatski teritorij. Vladi su poručili, ne smijete odustajati od svoga teritorija, a ako se s BIH ne može postići dogovor, treba inzistirati na arbitraži.

'Tom prigodom granica se nije utvrđivala, ona se je samo identifiicirfala. Došlo je, međutim, do pogreške. Oni su vrlo bitni zbog utvrđivanja granice na moru i prije nego se ta granica ispravno povuče ne bi, po mojem sudu, trebalo pristupiti ratifikaciji', smatra akademik Nenad Vekarić.

Šeks: Potrebna dvotrećinska većina u Saboru

Vladimir Šeks, HDZ-ov saborski zastupnik, rekao je kako će se za ratifikaciju Sporazuma Tuđman-Izetbegović iz 1999. prema kojemu Hrvatska BiH prepušta vrh poluotoka Kleka i otočiće u malostonskome zaljevu, morati osigurati potpora dvije trećine saborskih zastupnika, budući da se, ocijenio je, radi o odricanju od suvereniteta.

Po njegovim riječima, ti otočići povijesno su uvijek pripadali Hrvatskoj i nikada, osim za vrijeme otomanskog imperija, nisu bili pod pravosudnom jurisdikcijom druge države. Zbog toga bi ustupanje prema tom sporazumu značilo promjenu granica i odricanje Hrvatske od dijela svog teritorijalnog suvereniteta, kazao je za Hrvatski radio.

Šeks tvrdi da je on 1999. bio protiv ratifikacije te da je tadašnji, već teško bolestan, hrvatski predsjednik Franjo Tuđman bio doveden u zabludu.

Izjava o položaju Dubrovačko-neretvanske županije: odustati od ratifikacije ugovora s BiH
 

U izjavi o položaju Dubrovačko-neretvanske županije, jednoglasno prihvaćenoj danas na sastanku na kojem su bili predstavnici te županije, gradova i općina, političkih stranka, obrazovnih institucija, udruga civilnog društva i branitelja, navodi se kako bi trebalo odustati od ratifikacije ugovora o granici s BiH kod Neuma.

Kako se navodi u izjavi, treba inzistirati na argumentima dubrovačkih stručnjaka da su Veliki i Mali škoj i vrh Kleka hrvatski teritorij te postići trajno razgraničenje s Crnom Gorom kod Prevlake crtom sredine u moru.

Tema današnjeg sastaka u Dubrovniku bio je gospodarski, prometni, regionalni i geostrateški položaj Dubrovačko-neretvanske županije u Republici Hrvatskoj. U prihvaćenoj izjavi o položaju Dubrovačko-neretvanske županije među ostalim stoji da ta županija u odnosu prema cjelini Hrvatske ima poseban zemljopisni, gospodarski, prometni i geostrateški položaj.

Razdvojena je na dva dijela teritorijem BiH kod Neuma, a budući da će od 1. srpnja 2013. u njoj biti razdijeljena i Europska unija, izjavom se traži da pelješki most , radi ravnopravnijeg položaja , u što kraćem roku spoji južni dio županije sa sjevernim i ostatkom Hrvatske, kako je predviđeno Prometnom strategijom RH i Prostornim planom županije, te da se nastavi gradnja autoceste od Ploča do Osojnika teritorijem Republike Hrvatske u skladu s tim planom, izgradi brza cesta Dubrovnik-Zračna luka Čilipi i pelješka cesta.Također u Dubrovnik treba vratiti sjedišta državnih institucija - podružnice Trgovačkog suda, Carine i HZZO-a.

Kako je navedeno, u svakom budućem regionalnom preustroju Hrvatske nužno je da Dubrovačko-neretvanska županija zadrži status samostalne reginalne jedinice jer za to postoje svi razlozi, od povijesnih, zemljopisnih i gospodarskih, ali i simbol - dubrovački grb u kruni grba Republike Hrvatske.

Dok se ne riješi prometna izoliranost, potrebno je donijeti mjere kako bi se smanjila šteta koju trpe gospodarstvo i građani županije, navodi se u izjavi te zaključuje kako treba odustati od ratifikacije ugovora o granici s BiH kod Neuma.

Izjava je poslane hrvatskome predsjedniku, Saboru i Vladi RH.
(Hina) 

Pratite najnovije vijesti bilo kada, bilo gdje. Pratite nas na Facebooku i Twitteru. Pratite DNEVNIK.hr putem iPhonea i ANDROID mobilnih uređaja.