Burna rasprava u Saboru: Problem je kada privatne bolnice parazitiraju na građanima

Oporbeni saborski zastupnici u četvrtak su istaknuli da nije problem u postojanju privatnih zdravstvenih ustanova, već je problem kada iste ''parazitiraju na građanima'' i kada im država prosljeđuje novac umjesto u opremanje javnih bolnica.

tri vijesti o kojima se priča opasnost u rijeci Zaronio u Kupu, a zbog onog što je našao policija je odmah reagirala 2:10 5 propao pokušaj mirenja Vrtići pred štrajkom, tvrde da ih je izigrao gradonačelnik: "Svi volimo ovaj posao, ali..." detalji tragedije Ovo je žena koju je tijekom kupanja ubio aligator: "Njezin dečko ga je zgrabio dok ih je oboje vukao pod vodu"

''SDP nema problema s privatnim zdravstvom, s onim privatnim zdravstvom koje ne ubija javno zdravstvo, koje ne parazitira na građanima koje poštuje zakone. U uređenim europskim državama, privatno zdravstvo je podrška javnom zdravstvu i mnogi su koristili privatne usluge zasnovane na javno-privatnom partnerstvu u državama EU, ali ne na ovaj način'', rekla je SDP-ova zastupnica Mirela Ahmetović.

U Saboru je održana rasprava o prijedlogu kluba Možemo! o osnivanju istražnog povjerenstva o poslovanju Poliklinike Medikol s HZZO-om te o mogućim nepravilnostima u ugovaranju i financiranju dijagnostičkih zdravstvenih usluga koje se financiraju sredstvima iz državnog proračuna.

Ako se privatnoj klinici isplati uložiti u kupnju PET/CT uređaje, zašto ne se isto ne bi isplatilo javnim bolnicama, pitala je Ahmetović. ''Zamislite da vaša obitelj treba automobil, da novi automobil košta 9000 eura i da imate dvije opcije. Kupiti ga za 9000 ili iznajmljivati automobil od susjeda kad vam zatreba i za to mu plaćati 20.000 eura godišnje'', kazala je.

Na poziv ministrice zdravstva Irene Hrstić da sva saznanja o nepravilnostima, ako ih imaju, prijave nadležnim tijelima, Ahmetović odgovara da je glavni državni odvjetnik, prema Zakonu o kaznenom postupku, dužan reagirati na svaku informaciju o možebitnom kaznenom djelu bez da čeka prijavu građana.

Oporba posebno spornim ističe što je Medikol zakupio prostor u KBC-u Rijeka bez javnog natječaja, na što je ukazala i Državna revizija. Iz Možemo su problematizirali i to što ugovori sklopljeni između poliklinike i KBC-a nemaju suglasnost Ministarstva zdravstva, što po njima znači da Medikol posluje bez pravne osnove. Resorna ministrica odgovorila im je da je suglasnost potpisana, no bez detalja kada. ''Bit će vam dostavljen ugovor'', dodala je Hrstić.

Ukupni dug zdravstvenog sustava prošle je godine bio 722 milijuna eura, rekla je zastupnica Možemo! Sandra Benčić, stoga nije svejedno hoće li država 20 milijuna eura godišnje dati javnim bolnicama ili Medikolu koji ''svake godine od kada je Plenković na vlasti završava u velikim dobicima''.

''Nije privatno zdravstvo ono koje ne preuzima rizik jer mu država garantira posao. A to radi tako što kaže da neće pružati uslugu iz javnog zdravstva, nego će uzeti novce građana da neka poliklinika onda pruža uslugu'', naglasila je.

Privatizacija zdravstva, dodala je, nije proces koji se odvija preko noći, već postepeno u nekoliko koraka, a prvi je neulaganje u opremu i infrastrukturu za pružanje javnih zdravstvenih usluga.

''Zadnji korak je outsorcing usluga privatnim bolnicama, zbog čega dolazi do odljeva liječnika i resursa iz javnog sektora i tako se desetljeće po desetljeće rastoči ono što smo od Andrije Štampara jedno stoljeće gradili'', pojašnjava Benčić.

Zastupnik HDZ-a Mislav Herman odbacuje teze o propadanju hrvatskog javnog zdravstva. Ustvrdio je da privatno i javno zdravstvo nadopunjuju jedno drugo te da njihova suradnja nije nezakonita i nemoralna.

''Privatno zdravstvo uskače tamo gdje javno ne može pružati adekvatnu uslugu jer vam je zdravstvo jako skupa investicija. HZZO ne plaća privatnika, on plaća zdravstvenu uslugu pacijentu po istoj cijeni kojom tu uslugu plaća u javnom bolničkom sustavu. Pacijenta to košta nula eura. To znači da javni novac ide tamo gdje je potreban, u održavanje zdravlja i liječenje onkoloških bolesnika'', rekao je Herman.

Osim toga, kazao je da Hrvatski sabor nije američki Kongres, stoga istražna povjerenstva ne mogu biti organ kaznenoga progona. ''Naša je dužnost prijaviti nepravilnosti nadležnim institucijama koje se time bave, a tim se bave DORH, USKOK, policija i sudovi'', ističe.

Dok se Medikolu svaka godine dijeli 20 milijuna eura, čak 70 posto građana ne vjeruje da će uslugu u zdravstvu dobiti na vrijeme, upozorila je zastupnica Glasa Anka Mrak Taritaš.

''U prosjeku se čeka 139 dana na ultrazvuk dojke, 130 dana na ultrazvuk abdomena, 443 dana na prvi pregled kardiologa. A kad se pogleda razlika u čekanju između javnog i privatnog zdravstva, za neke usluge čeka se čak 600 dana više u javnom zdravstvu nego u privatnom. I onda ministrica kaže da sve funkcionira'', rekla je.

IDS-ov Dalibor Paus također ne smatra spornim postojanje javno-privatnog partnerstva u zdravstvu jer pacijent mora dobiti svoju pretragu što je prije moguće. ''Sporna su ona pitanja koja su iznesena od strane predlagatelja, primjerice je li država u tom javno-privatnom partnerstvu na gubitku ili na dobitku?'', upitao je.

Nezavisni zastupnik u klubu Mosta Josip Jurčević pohvalio je Možem!o za odlično pripremljenu kampanju o problemu Medikol, ali da ih ne može održati jer pripadaju ''globalističkoj internacionalnoj mreži''. Uz to, ponovio je da se radi o ''radikalnim lubeničarima - zelenima izvana crvenima iznutra''.

Nakon rasprave o ovoj točki i potom izjašnjavanja o amandmanima, Sabor je malo iza dva sata ujutro završio maratonsku sjednicu.