OPET SVE PO STAROM Porastao broj nezaposlenih u rujnu; Ministar Mrsić tvrdi: 'Kriza je iza nas'

Krajem rujna u evidenciji HZZ-a registrirano je 259.459 nezaposlenih osoba, što je u odnosu na kolovoz povećanje za 1,1 posto ili 2.711 osoba, a u usporedbi s rujnom 2014. godine, nezaposlenih je manje za 10,7 posto ili 31.125 osoba.

Pročitajte i ovo Važne odluke Vlada raspodijelila milijune eura bolnicama i poljoprivrednicima, a bit će i potpora za mlade Zatražili smo odgovor Mladi strahuju za svojih 2.400 kuna - 'Bez te mjere je vrlo teško naći posao'

Dnevni podaci HZZ-a o trenutačnom broju nezaposlenih, pak, pokazuju da je u ponedjeljak poslijepodne u evidenciji nezaposlenih 264.550 osoba, a trenutno je objavljeno 8.190 slobodnih radnih mjesta.

Ukupno je prošlog mjeseca iz evidencije nezaposlenih izašlo 28.608 osoba, što je 10,1 posto manje nego u rujnu prošle godine. Od toga su zaposlene 18.772 osobe, dok je 9.836 izašlo iz evidencije nezaposlenih zbog ostalih razloga.

Po podacima HZZ-a, u rujnu su na temelju zasnivanja radnog odnosa zaposlene 16.902 osobe, a 1.870 osoba na temelju drugih poslovnih aktivnosti.

HRVATSKE 'TRAGEDIJE' Iako ima 250 tisuća nezaposlenih, oni uvoze radnu snagu

Evidentirano zapošljavanje na temelju radnoga odnosa najčešće je bilo u obrazovanju (4.632 osobe), potom u prerađivačkoj industriji (2.759 osoba), trgovini na veliko i malo (1.748 osoba), građevinarstvu (1.552 osobe), ugostiteljstvu i turizmu (1.318 osoba) te u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima (1.019 osoba).

Po županijama, u zapošljavanju je u rujnu predvodio grad Zagreb (2.408 osoba ili 14,2 posto od ukupnoga broja zaposlenih zasnivanjem radnog odnosa), a slijede Osječko-baranjska (1.935 osoba ili 11,4 posto), Splitsko-dalmatinska (1.748 osoba ili 10,3 posto), Vukovarsko-srijemska (1.041 osoba ili 6,2 posto) te Zagrebačka županija (1.029 ili 6,1 posto).

S druge strane, tijekom rujna u evidenciju nezaposlenih novoprijavljene je ukupno 31.319 osoba, što je 3,7 posto manje nego u rujnu prošle godine. Od toga je 60,3 posto ili 18.880 osoba na evidenciju došlo izravno iz radnoga odnosa, 18,7 posto ili 5.847 iz neaktivnosti, a 5.526 (17,6 posto) iz redovitoga školovanja.

S obzirom na djelatnost prethodnoga zaposlenja, izravno iz radnog odnosa najviše je osoba došlo iz ugostiteljstva i turizma, njih 5.348 ili 28,3 posto. Slijede trgovina s 3.464 osobe (18,3 posto), prerađivačka industrija 2.765 osoba (14,6 posto), administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti s 1.371 osobom (7,3 posto) te građevinarstvo s 1.048 osoba (5,6 posto).

Novčanu naknadu u rujnu je koristilo 40.546 osoba ili 15,6 posto od ukupnoga broja nezaposlenih. Broj korisnika novčane naknade smanjio se u usporedbi s istim mjesecom prošle godine za 17,4 posto.

Najveći apsolutni broj registriranih nezaposlenih osoba je u gradu Zagrebu (37.746 ili 14,5 posto od ukupnoga broja u Hrvatskoj), Splitsko-dalmatinskoj županiji (35.283 ili 13,6 posto) i Osječko-baranjskoj županiji (29.693 ili 11,4 posto), a najmanji u Ličko-senjskoj županiji (3.146 ili 1,2 posto).

Mrsić: U Hrvatskoj se tjedno otvara 500 radnih mjesta, kriza je iza nas

Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić (SDP) rekao je u ponedjeljak u Karlovcu, na tradicionalnome Sajmu poslova, da je u ovome trenutku jedan posto više zaposlenih osoba u Hrvatskoj nego u istom razdoblju prošle godine, da se u Hrvatskoj tjedno otvara 500 novih radnih mjesta, te da je gospodarska kriza iza nas.

"Zapošljava se podjednako u svim krajevima Hrvatske, stvorili smo okvir mjera preko Hrvatskog zavoda za zapošljavanje koji omogućava poslodavcima da otvaraju radna mjesta, a mjere programa 'garancija za mlade' daju dobre rezultate, te ćemo shodno njoj od 1. siječnja pustiti u primjenu mjeru za zapošljavanje građana starijih od 50 godina, rekao je Mrsić.

Što se pak tiče te teško zapošljive skupine - osoba starijih od 50 godina, ministar Mrsić najavio je da će za njih od 1. siječnja iduće godine stupiti na snagu nova poticajna mjera, Objasnio je da će poslodavci za zaposlenje starijih građana na neodređeno vrijeme, za period od tri do sedam godina, odnosno do umirovljenja, dobiti oslobađanje od plaćanja doprinosa na dohodak, tzv. bruto 2 doprinosa na plaću, u iznosu od 17,2 posto.

Govoreći o mirovinama Mrsić je rekao da su u ovome mandatu mirovine povećane za 4,7 posto, a nisu zbog krize, kako je to ranije činio HDZ, smanjivane. Ocijenio je kako je Vlada očuvala standard umirovljenika te istaknuo kako i ubuduće namjerava usklađivati mirovine s očekivanim rastom plaća u uvjetima očekivanoga blagog rasta troškova života. Osim toga, dodao je, u prvoj polovici 2016. godine počet će se ostvarivati pravo da supružnik, koji ima osobnu mirovinu, ima pravo i na dio mirovine svoga preminulog supružnika, ako je i on radio i uplaćivao doprinose u mirovinski sustav.

Pobrinuli smo se također, istaknuo je Mrsić, i za sugrađane koji nisu u životu imali šanse raditi ili nisu mogli dovoljno dugo raditi da bi stekli pravo na mirovinu, da koriste takozvanu socijalnu ili državnu, minimalnu mirovinu. Do sada su ti sugrađani imali pravo na alimentirane troškove života kroz sustav socijalne skrbi, ali ubuduće će to biti jedinstveno i na jednome mjestu.

Što se pak mladih tiče minsitar je izvijestio da ih je do sada 26 tisuća dobilo posao na neodređeno vrijeme, što znači, dodao je Mrsić, da će oni ostati u Hrvatskoj budući da su time dobili veliku socijalnu sigurnost, a 'garancija za mlade' je omogućila da 46 tisuća mladih ljudi stekne radno iskustvo u trajanju od godinu dana. Statistika kaže da se njih 60 posto zaposli nakon što prođe godina dana i to najčešće u realnom sektoru.

"To je omogućilo da 15.500 mladih osoba, do 24 godine, bude zaposleno, odnosno gledano u postotku 2012. godine je među mladima bilo 52 posto nezaposlenih, a sada je to ispod 40 posto. Ukupno gledajući 77.000 mladih je u Hrvatskoj dobilo posao, što na određeno, što na neodređeno, dakle u Hrvatskoj se može naći posao", rekao je Mrsić i izrazio zadovoljstvo što je na ovome sajmu većina izlagača upravo iz realnog sektora.

U Karlovcu je sada broj nezaposlenosti, prvi put unatrag dvadeset godina, ispod devet tisuća, rekao je predstojnik karlovačkog područnog ureda Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Žarko Vukobratović, a predsjednik Županijske komore Hrvatske gospodarske komore Zlatko Kuzman da je tome tako zahvaljujući razvijenoj karlovačkoj industriji. Iznio je Kuzman podatak da u ukupnom prihodu u Karlovačkoj županiji raste udio industrije te ona sada participira sa 59 posto, dok je prosjek u Hrvatskoj nešto ispod 20 posto.

"Industrijska tradicija prilika je za sve nezaposlene da nađu posao, te pozivam sve poslodavce koji to mogu da počnu širiti poslove i zapošljavati ljude", rekao je Kuzman.(Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook