Autori su sudske odluke svrstali uz odgovarajući propis Zakona o radu. Tako prikazana sudska praksa svima koji moraju primjeniti institute radnog prava daje informaciju i polazište jer mogu lakše
ocijeniti je li se u određenom sporu uspjelo ili ne, rekao je sudac Vrhovnog suda Ivica Crnić.
Tako se uz članak o izvanrednom otkazu ugovora o radu donosi sudska odluka koja je išla u korist radnika. Taj je radnik dobio izvanredni otkaz zbog alkoholiziranosti na radnom mjestu, no Vrhovni sud je utvrdio da razlog za to nije postojao jer poslodavac nije utvrdio pijanstvo na propisan način.
Iako sudska praksa u Hrvatskoj nije formalni izvor prava, kaže Crnić, argumenti koji se iznose odlukama sudova itekako svojom snagom utječu kako će se primijenjivati određeni propis.
Hrvatski sudovi godišnje odlučuju o tisućama sporova između radnika i poslodavaca, a to pitanje posebno je složeno kad je riječ o sporovima koji mogu biti od egzistencijalne važnosti, poput onih zbog prestanka ugovora o radu.
U 2005. i 2006. na sudove je stiglo 25.000 novih radnih sporova, što je 2,5 posto svih novoprimljenih predmeta.
Broj sporova koji se vode zbog otkaza opada jer poslodavci otkaz ne daju olako ako znaju da će izgubiti spor.
To potvrđuje podatak da se od 25.000 novih radnih sporova 20.000 predmeta odnosi na sporove zbog plaća, otpremnina i odšteta a ostalih 5.000 na sporove zbog otkaza.
Radni spor može biti riješen u nekoliko mjeseci, dok u iznimnim slučajevima može potrajati i desetak godina.
Autori knjige, pravni praktičari Iris Gović, Darko Milković, Željko
Petrišić i Ivica Pezo navode u predgovoru da je u deset godina od usvajanja Zakona o radu donesen niz sudskih odluka pa se može reći da je sudska praksa formirana.
No, u pojednim pitanjima sudska praksa je različita pa se to u knjizi posebno napominje. Autori se nadaju kako će to potaknuti zakonodavca da novelira odredbe koje se različito primjenjuju ili sudove da ujednače praksu.
Knjigu je objavila biblioteka Radno pravo.
