Odbor za Ustav podržao izmjene Zakona o sprječavanju sukoba interesa

Protiv zakonskih izmjena glasovali su SDP-ovci Ivo Josipović i Josip Leko, ocijenivši kako se povećanjem broja zastupnika, odnosno političara u Povjerenstvu povećava i utjecaj politike na rad Povjerenstva, a smanjuje kontrola javnosti nad radom državnih dužnosnika.

Pročitajte i ovo Pitanje ovlasti Predsjednik Republike može suspendirati izbor šefa DORH-a? Čelnik Ustavnog suda objasnio kako stoje stvari Primjer Njemačke Ustavni sud odlučio: Ekstremno desna stranka Domovina ostaje bez državne potpore

"Jedini ozbiljan razlog za ovakav loš zakon je kako vođenje Povjerenstva oduzeti oporbi, a dati naizgled neovisnoj osobi", kazao je Josipović, ustvrdivši kako je Vlada propustila u zakonu osigurati kontrolu javnosti nad dužnosnicima, ali i zaštitu dužnosnika od nepotrebnog izlaganja svoje privatnosti u javnost.

Propušteno je, kaže, i jasno propisati što je to sukob javnog i privatnog, kako bi dužnosnici i javnost znali što je dopušteno, a što nije, zbog čega će, upozorava, institut sukoba interesa "sve više postajati instrument političke borbe".

Leko, bivši predsjednik Povjerenstva, također drži da se predloženim izmjenama gubi smisao Povjerenstva da osigura nepristranu kontrolu rada dužnosnika u korist javnosti.

"Izgleda da se ovim promjenama u Zakonu ili ne razumije pojam sukoba interesa, ili se želi umrtviti rad Povjerenstva, ili ga se čak želi zakomplicirati. Ako je to bio cilj, onda je prijedlog zakona uspio", rekao je Leko.

Po predloženim izmjenama, državni dužnosnici i dalje bi mogli sjediti u nadzornim odborima državnih tvrtki, ali najviše u dva i to u onim tvrtkama koje su od posebnog državnog interesa.

Kako bi se stalo na kraj dužnosnicima za koje je utvrđeno da su u sukobu interesa, a oglušili su se na odluku Povjerenstva da u javnim glasilima to objave, Vlada predlaže da se odluka objavi na trošak proračuna, a taj će se trošak potom naplatiti od dužnosnika.

Predloženim izmjenama širi se i krug dužnosnika na koje će se odnositi Zakon, pa će pod odredbe tog zakona potpasti i članovi gradskih, županijskih i općinskih poglavarstava, Poglavarstva Grada Zagreba, te članovi uprava trgovačkih društava u stopostotnom državnom vlasništvu.

Precizira se način popunjavanja imovinskih kartica dužnosnika po njihovu stupanju na dužnost, tako da se mora navesti i sva naslijeđena imovina, ona stečena u životu i radu, što sve od pokretnina treba navesti, itd.