Krajem 2019. godine osnovana je Hrvatska udruga za umjetnu inteligenciju (CRO AI), što je dovelo do podrobnijeg pristupa ovoj, nekima tako dalekoj temi. Udruga uglavnom prikuplja tvrtke koje se već bave umjetnom inteligencijom, no o tehnologiji budućnosti trebalo bi se učiti još u mladosti. S tim je ciljem osmišljena Škola budućnosti u kojoj će učenici pronaći rješenja u obliku chatbota za neke od UN-ovih ciljeva održivosti.
Chatbot je jedan od primjera primjene umjetne inteligencije u komunikaciji. Radi se o računalnim programima pomoću kojih se na jednostavan i brz način može komunicirati putem gotovo svih chat aplikacija.
Upravo se razvojem chatbota bavi Infobip, koji, osim što u digitalnoj transformaciji pomaže brojnim poslovnim korisnicima diljem svijeta, svoje znanje i iskustvo želi podijeliti i sa školarcima koji imaju mogućnost izrade vlastitoga AI chatbota. Uz mentorstvo Infobipovih inženjera i stručnjaka, učitelji i učenici odabrani u sklopu projekta Škola budućnosti prikupit će najnaprednija znanja i vještine na polju umjetne inteligencije.
''Umjetna inteligencija jedan je od glavnih tehnoloških smjerova u Infobipu i jako nam je važno da
najmlađe generacije već od malih nogu uče o tehnologiji budućnosti. Upravo se među njima
kriju novi lideri i inovatori koji će možda pomoću svojih rješenja zasnovanih na AI-ju našu
svakodnevicu učiniti još lakšom i kvalitetnijom'', izjavio je Izabel Jelenić, tehnički direktor
Infobipa.
Uz stručnjake tvrtke Infobip koja je krenula iz Vodnjana, a sada ima sjedišta na tri lokacije te regionalne urede diljem svijeta, prijenos znanja na najmlađe generacije u Školi budućnosti zajedničkim snagama pružaju i znalci tvrtke STEMI, koji ovom suradnjom mladima omogućuju izravan doticaj kroz praktični rad s najboljima iz industrije.
''Djeca su danas urođena u tehnologiju. Oni rođeni nakon 2010. ne poznaju svijet bez interneta, društvenih mreža, pametnih telefona i raznih aplikacija koje idu uz njih. Zovemo ih digitalni urođenici, njima su digitalni svijet i tehnologija prirodno okruženje'', kaže Marin Trošelj, direktor tvrtke STEMI, koji ističe kako oni puno brže i lakše počinju koristiti novosti u tehnologiji, no to ne znači da ih i u potpunosti razumiju.
Enorman broj ljudi zna koristiti tražilicu Google, ali malo ljudi zna kako ona funkcionira, a još manje ih zna kako napraviti takvo nešto. Tako možemo primijetiti globalni trend da mladi sve više postaju konzumenti tehnologije, a sve manje tehnološki stvaraoci.
Jedan od načina promjene toga trenda bio bi pretvaranje škola u mjesta u kojima se zamišlja i stvara budućnost, smatra ovaj vlasnik tvrtke koja djeluje pod geslom ''učenje kreiranjem''.
''Zato smo pokrenuli projekt kojim želimo škole pretvoriti u Škole budućnosti i tehnološke centre u kojima mladi postaju stvaraoci. Moramo kao društvo početi ulagati u obrazovanje jer je ono temelj društva i unaprjeđenje obrazovanja jedno je od glavnih civilizacijskih pitanja'', smatra Trošelj.
Inovacije i kreacije kroz tehnologiju uz koju živimo i odrastamo
''Umjetna inteligencija je tehnologija koja će obilježiti cijelu dekadu pred nama, napravit će transformaciju industrije sličnu kao što je industriju transformirala pojava struje ili pojava interneta. Ta tehnologija stavit će i mnoge izazove pred naše društvo. Tu govorimo o utjecaju na demokraciju, ljudsku privatnost, stvaranje informacijskih balona, lažne vijesti i slično. Također, mnogi će poslovi nestati, ali će novi i nastati. Nameće se pitanje – kako djecu pripremiti za tu budućnost? Zato smo udružili snage s jednom od naših najuspješnijih tehnoloških tvrtki kako bismo pokazali mladima koliko je tehnologija zabavna i kako koristiti umjetnu inteligenciju za rješavanje važnih društvenih problema'', objašnjava Marin Trošelj.
Koliko je moguće tehnološko i praktično znanje prenijeti u razred, još se ljetos istraživalo, a jesen je udružila STEMI i Infobip s partnerom A1 Hrvatska. Zajedničkim su snagama predstavili projekt Škola budućnosti, koji učenjem umjetne inteligencije kod mladih potiče inovativnost i poduzetništvo, ali i osnažuje vezu IT sektora i obrazovanja.
Ovoj konkretnoj edukaciji o umjetnoj inteligenciji prethodi korak u kojem učenici najprije trebaju proučiti svih 17 UN-ovih ciljeva održivosti. To su, primjerice, svijet bez gladi, zdravlje i blagostanje, pristupačna i čista energija, industrija, inovacije i infrastruktura…
Učenici tako unutar razvojnih timova pokušavaju osmisliti rješenje problema vezanog za ostvarenje nekog od tih ciljeva, i to pomoću primjene umjetne inteligencije u komunikaciji – chatbota kojim tekstualno komuniciraju.
Što to konkretno znači, objasnio je Marin Trošelj: ''Učenici mogu, recimo, odabrati cilj održivosti 'Odgovorna potrošnja i proizvodnja'. Onda mogu proučiti koji su indikatori za dostizanje cilja i smisliti rješenje kojim će doprinijeti ostvarenju indikatora. Mogu, primjerice, detektirati da je problem slaba informiranost ljudi o recikliranju i onda napraviti bota koji će ljudima dati informacije kako i gdje mogu reciklirati te zašto je uopće recikliranje važno. To su prvi koraci - definicija problema i definiranje uloge chatbota. Zatim će trebati odrediti ciljanu publiku i dizajnirati tzv. personu, profil tipičnog sugovornika iz ciljane publike. Trebat će odrediti koje sve teme bot treba pokriti i osmisliti tokove razgovora te naposljetku programirati i testirati cijelo rješenje.''
U slučaju da zapnu kod bilo koje od navedenih stavki mogu putem različitih chat aplikacija, uzmimo za primjer WhatsApp, postaviti pitanje i zatražiti pomoću chatbota na koji će dobiti odgovor. Takav pametan način komunikacije čovjeka i računala nešto je čime će se mlađe generacije susretati sve više tijekom života.
Tvrtka koja zna da je razvoj vještina budućnosti ključan za postizanje konkurentnosti
''Digitalizacija transformira društvo i poslovanje, a u posljednje vrijeme nezaobilazna je
okosnica svake industrije. Zbog toga je potrebno djecu učiti naprednim vještinama poput
umjetne inteligencije, kako bi od rane dobi bili aktivni pripadnici digitalne generacije, spremni
na nove poslove koji ih čekaju u budućnosti'', izjavio je Jiri Dvorjančansky, predsjednik Uprave A1 Hrvatska.
Preuzeti ulogu glavnog partnera ovog tehnološkog programa bio je logičan slijed kulture kompanije A1 Hrvatska, koja uvijek pokušava ići ukorak s novim tehnologijama i njezina poticanja održivosti.
Ova je tvrtka svjesna koliko je razvoj vještina budućnosti ključan za postizanje konkurentnosti, ali i rasta uz stvaranje novih vrijednosti, a to ne propuštaju prenositi na svoje zaposlenike, kao i na korisnike. U posljednjih je godinu dana čak 87 posto njihovih zaposlenika prošlo barem jedan oblik edukacije u svrhu svog osobnog i profesionalnog razvoja, a u njihovim redovima danas rade ljudi sa zanimanjima koja donedavno nisu postojala: data analitičari, dizajneri korisničkog iskustva, specijalisti za robotizaciju te AI i strojno učenje.
Upravo su to zanimanja koja će možda u budućnosti imati učenici izabranih škola koji će sudjelovati u projektu Škola budućnosti. Cijelo iskustvo ovog projekta osmišljeno je tako da ga učenici mogu samostalno proći. Naravno, uz mentorstvo stručnjaka inženjera te njihovih profesora.
Na pitanje koliko su inače osnovnoškolci i srednjoškolci kreativni u svojim idejama, Marin Trošelj napravio je sjajnu usporedbu: ''Rekao bih, onoliko koliko ih pustimo da nas iznenade, koliko im uspijemo približiti određenu temu i koliko ih uspijemo motivirati i inspirirati. Tu ključnu ulogu imaju učitelji, čija se uloga u Školi budućnosti mijenja iz osobe koja predaje gradivo u osobu koja mentorira, motivira i inspirira. Nikole Tesle ne bi bilo da nije bilo njegova učitelja fizike Martina Sekulića, s kojim je Tesla 'kemijao' po laboratoriju.''
Općenito bi trebali biti manje fokusirani na ishode učenja i provjeru znanja, a više na razvijanje strasti i oslobađanje kreativnosti kod učenika.
Uz stjecanja novih znanja, kompetitivnost je jedan od pokretača učenja, zato će za najbolje radove iz Škole budućnosti biti osigurane vrijedne nagrade. Iako, najvrjednije je iskustvo kojim kasnije mogu konkurirati na tržištu rada ili u najrazličitijim industrijama poput zdravstvene, prehrambene, proizvodne, poljoprivredne i mnogih drugih.
Umjetna inteligencija prilika je kakvu već dugo nismo imali, i to ne samo za pojedinca već za cijelu Hrvatsku. Umjetne se inteligencije ne treba bojati jer strah nije konstruktivan, no znanje jest i treba ga dijeliti sa zajednicom za bolju budućnost.
Sadržaj je napravljen u produkciji Nova Studija, native tima Nove TV, u suradnji s partnerom A1 Hrvatska po najvišim profesionalnim standardima.
