S 24. srpnjem ove godine općine i gradovi su dužni krenuti u odvojeno prikupljanje papira, metala, stakla, plastike, tekstila te problematičnog i glomaznog otpada funkcioniranjem jednog ili više reciklažnih dvorišta, odnosno mobilne jedinice na svom području i postavljanjem odgovarajućeg broja i vrsta spremnika za odvojeno sakupljanje tih vrsta otpada na javnoj površini.


 

Obaveza razdvajanja otpada i recikliranja bila 'mrtvo slovo na papiru'

Vezani članci Milan Bandić Bandić odbijao odgovoriti na pitanja o ručku uz taktove Cece: "Fućka mi se tko što snima i šalje..." Milan Bandić Nastavljeno suđenje Milanu Bandiću u aferi Agram, svjedok Đukanović: "Za te poslove nikad nismo dobili novac"

Obaveza primarne selekcije – razdvajanja otpada i recikliranja – postoji od 2005. u Zakonu o otpadu. Budući da je ostala 'mrtvo slovo na papiru', u Zakonu o održivom gospodarenju otpadom koji je stupio na snagu 23. srpnja 2013. u Ministarstvu zaštite okoliša i prirode dodatno su precizirali tu obavezu, jasnije definirali obaveze gradova i općina i znatno postrožili mogućnosti sankcija. Te odredbe stupaju na snagu godinu dana od dana donošenja Zakona, dakle, 24. srpnja ove godine.

U Zakonu je jasno naznačeno da su gradovi i općine dužni započeti primjenu tih obaveza u navedenom roku. U Ministarstvu kažu kako je nemoguće u jednom danu 'uvesti' primarnu selekciju jer nije dovoljno podijeliti kante građanima već treba osigurati vozila koja će tako prikupljeni razvrstani otpad odvojeno i prevesti do mjesta gdje se predaje u recikliranje. Za biootpad je potrebno osigurati kompostanu. Sve to grad ili općina dužan je precizno navesti u svom Planu gospodarenja otpadom i to na način da iz tog Plana jasno proizlazi kako će biti u mogućnosti dosegnuti ciljeve u predviđenim rokovima.

U Ministarstvu ističu kako do 1. siječnja 2015. treba osigurati odvojeno sakupljanje papira, metala, plastike i stakla, električnog i elektroničkog otpada, otpadnih baterija i akumulatora, otpadnih vozila, otpadnih guma, otpadnog ulja, otpadnog tekstila i obuće te medicinskog otpada. Nakon 31. prosinca 2017. zabranjeno je odlaganje otpada na neusklađenom odlagalištu, a postojeća neusklađena odlagališta za komunalni otpad zatvaraju se 12 mjeseci od dana puštanja u rad centra za gospodarenje otpadom. Svi centri moraju biti izgrađeni do 31. prosinca 2018., a do 1. siječnja 2020. treba osigurati pripremu za ponovnu uporabu i recikliranje papira, metala, plastike i stakla iz kućanstva u minimalnom udjelu od 50 posto mase otpada. U 2012. godini u Hrvatskoj se recikliralo 16 posto otpada.

Projekte primarne selekcije u 10 mjeseci pokrenula 223 grada i općine

Ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović istaknuo je kako su projekte primarne selekcije u posljednjih 10 mjeseci pokrenula 223 grada i općine, ukupne vrijednosti 337 milijuna kuna, a da se u istom razdoblju godinu dana ranije radilo o samo 47 gradova i općina i projektima vrijednima tek 37,2 milijuna kuna.

'Drago mi je da su se mnogi gradovi probudili i počeli s uvođenjem primarne selekcije. To je jasan pokazatelj da su ozbiljno shvatili svoje obaveze. To su tektonski pomaci ako pogledamo desetljeće iza nas u kojem naši prethodnici nažalost nisu napravili gotovo ništa', rekao je. Istaknuo je kako do kraja 2018. u Hrvatskoj treba biti uspostavljen cjeloviti sustav gospodarenja otpadom jer ciljevi koji su zacrtani u Zakonu i preuzeti iz pristupnih pregovora s EU su smanjenje odlaganja otpada i povećanje recikliranja, a preduvjet za to je uvođenje primarne selekcije otpada, sanacija postojećih odlagališta i izgradnja centara za gospodarenje otpadom.

'Cilj o smanjenju odlaganja otpada ostvarit ćemo tako da gradovi i općine od 24. srpnja ove godine moraju građanima omogućiti razvrstavanja sedam iskoristivih komponenti otpada (papir, metal, staklo, plastika, tekstil, problematični otpad i glomazni otpad). Ostvarenje cilja prati se kroz količine otpada odloženog na odlagališta, a propisano je po godinama u tonama', poručio je Zmajlović.

Zmajlović: Od 24. srpnja mora se omogućiti razvrstavanja otpada

Istaknuo je kako će se cilj o povećanju recikliranja na minimalno 50 posto do 2020. za papir, staklo, plastiku i metal ostvariti odvojenim skupljanjem, ponovnom uporabom i recikliranjem. Rekao je da su odvojeno skupljanje otpada gradovi i općine dužni osigurati kroz 'zelene otoke', reciklažna dvorišta i što je najvažnije, omogućavanjem građanima odvajanje otpada na kućnom pragu.

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost gradovima i općinama osigurava stručnu pomoć i sredstva za nabavu spremnika, komunalne opreme, vozila, uređenje reciklažnih dvorišta. Ministar je rekao da je do prošle godine samo 29 gradova i općina imalo reciklažna dvorišta, a trenutno je u Fondu u pripremi 76 projekata u 69 gradova i općina.

'U proteklih 10 godina vrijedne sirovine bacale su se na odlagališta otpada te je u zemlju zakopano 5 milijardi kuna vrijednih sirovina. Zato je recikliranje toliko važno, jer moramo razmišljati o resursima koje koristimo. Uvođenjem održivog sustava gospodarenja otpadom u sljedećih par godina otvara se mogućnost udvostručenja broja radnih mjesta u tom sektoru, sa sadašnjih 6.000 na 12.000. Osigurava se čisti okoliš i veća kvaliteta života građanima', poručio je Zmajlović. Iako cjeloviti sustav gospodarenja otpadom još uvijek nije uspostavljen, zahvaljujući naporima na uvođenju primarne selekcije i izgradnji potrebne infrastrukture, već sada su vidljivi pomaci, kaže ministar i navodi da se 2011. na odlagališta bez obrade odlagalo čak 92 posto komunalnog otpada, a 2012. 85 posto, dok je europski prosjek 34 posto. Zmajlović smatra da je taj pomak dobar i pokazuje da su se svi u sustavu probudili jer je količina recikliranja komunalnog otpada udvostručena i to sa 8 posto u 2011. na 16 posto u 2012., no da se ne smije stati.

Kaže kako se intenzivno radi i na sanacijama odlagališta otpada i izgradnji centara za gospodarenje otpadom. Od 301 odlagališta do sada je sanirano 120, a na njih 77 su sanacije u tijeku. Ove godine s radom će započeti i prva dva centra za gospodarenje otpadom - Marišćina i Kaštijun, a više ih je u visokoj fazi pripremljenosti. Vrijednost izgradnje svih centara procjenjuje se na oko 4,8 milijarde kuna, a za njihovu realizaciju oko 65 posto iznosa osigurat će se u EU fondovima.

Zmajlović je gradovima i općinama poručio kako više nema prolongiranja rokova jer je više od 10 godina nepovratno izgubljeno na takozvane prijelazne periode, te se primarna selekcija mora uvesti u rokovima koji su zacrtani, a to zahtjeva dosljedno provođenje propisanog, stalni nadzor i financijsku i stručnu pomoć gradovima i općinama.

'Nećemo se svi probuditi 24. srpnja i pred vratima zateći četiri kante - nažalost. Ali moramo krenuti. Zato od srpnja pojačavamo nadzore nad primarnom selekcijom s ciljem ubrzanja svih aktivnosti vezanih uz uspostavu sustava. Svaki građanin mora dobiti mogućnost da na svome kućnom pragu donese odluku što je smeće, a što otpad - korisna sirovina koja se može reciklirati. Njihovi gradonačelnici i načelnici dužni su im to osigurati', poručuje Zmajlović i ističe kako svaki građanin mora za to što odvaja otpad biti i ekonomski motiviran jer će mu i račun biti manji s obzirom da cijena sakupljanja otpada mora biti formirana na način da prevladavajući kriterij bude količina, odnosno volumen otpada.

Zelena akcija: Pomaci u sustavu su vrlo spori i gotovo neprimjetni

Predsjednik najveće hrvatske udruge za zaštitu okoliša Zelene akcije Bernard Ivčić je izjavio kako unatoč preuzetim obavezama vezanima uz gospodarenje otpadom, pomaci u sustavu su vrlo spori i gotovo neprimjetni.

'Do 2016. količinu biorazgradivog otpada na odlagalištima moramo smanjiti za 50 posto u odnosu na 1997. godinu, a taj postotak se do 2020. povećava na čak 65 posto. Također, do 2020. moramo odvajati minimalno 50 posto komunalnog otpada i čak 70 posto građevinskog, a postoji mogućnost da će se navedeni postoci još i povisiti', rekao je Ivčić.

Istaknuo je kako u posljednjih godinu dana sve nadležne institucije puno pričaju o potrebi odvajanja otpada, ali stvarnih rezultata nema. Tek poneki gradovi i općine, poput otoka Krka i grada Čakovca, uspjeli su uspostaviti kvalitetan sustav gospodarenja otpadom tako da odvajaju gotovo 40 posto otpada. Ali, najveći broj gradova i općina nema nikakvu viziju rješenja tog problema.

FOTO Ovo je ilegalno odlagalište otpada usred Zagreba!

Naveo je primjer Zagreba. Rekao je da je Gradska skupština još u prosincu prošle godine usvojila Odluku o naplati otpada po količini te o odvojenom prikupljanju papira, plastike, stakla, tekstila, metala i biootpada. Odluka ima manjkavosti i nedostataka, ali je, kaže Ivčić, barem neki prvi korak prema rješenju problema. Međutim, šest mjeseci nakon donošenja te Odluke, u Zagrebu ne postoji sustav kojim bi se mjere iz Odluke mogle realizirati.

'Zagreb nema adekvatnu kompostanu s anaerobnom digestijom, nema automatsku sortirnicu za uklanjanje nečistoća iz biootpada, te zbog toga nije niti moguće pristupiti odvojenom prikupljanju biootpada. Nažalost, ne vidim odlučnost da se ovaj problem riješi. Grad primarno zagovara veliku spalionicu otpada, koja je potpuno nepotrebna', kaže Ivčić.

Bandić: Odluku o odvojenom prikupljanju otpada prolongirati koliko god bude trebalo

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić najavio je da će se Odluka Gradske skupštine o odvojenom prikupljanju otpada, koja bi trebala početi s primjenom 1. srpnja ove godine, prolongirati koliko god bude trebalo jer se taj problem ne može riješiti preko noći. Bandić je to rekao nakon što je predsjednik Gradske skupštine Darinko Kosor (HSLS) istaknuo da će mu uputiti dopis da se primjena te Odluke prolongira na 1. siječnja iduće godine.

Kosor je rekao kako Ministarstvo zaštite okoliša i prirode još uvijek nije donijelo Uredbu o gospodarenju otpadom, a krajnji rok za njezino donošenje je 23. srpnja ove godine. Priznao je da i Grad Zagreb nije do kraja spreman za provedbu te Odluke jer nema Plan gospodarenja otpadom za koji očekuje da će najkasnije u rujnu doći na sjednicu Gradske skupštine. Kosor kaže da se u primjenu Odluke ne može ići niti bez određivanja lokacije za centar za mehaničko-biološku obradu otpada (MBO).

Potpredsjednik zagrebačke Gradske skupštine Davor Bernardić (SDP) ustvrdio je da sve europske metropole imaju riješeno pitanje otpada osim Zagreba. 'Nažalost, da se danas počne riješavati pitanje otpada, donese Plan gospodarenja otpadom, izmijeni prostorni plan i krene u realizaciju projekta uz pomoć EU, taj projekt se ne može završiti do 2019.', kaže Bernardić za kojega je potpuno neprihvatljiva odgoda primarne selekcije otpada. Istaknuo je kako Zagreb već 10 godina može uvesti primarnu selekciju otpada te ne zna što je gradska izvršna vlast čekala, osim što se sada troše novci građana na kampanju 'Stavi pravu stvar na pravo mjesto'. 'Koje mjesto, jer nismo vidjeli dodatne kontejnere koji se postavljaju po gradu za reciklažu otpada - za papir, za plastiku, za metal. Građani Zagreba ne smiju još dodatno plaćati penale zbog toga što Grad nije u stanju i nije sposoban uvesti primarnu selekciju otpada', kaže Bernardić.

'Odgoda rješavanja problema otpada u Zagrebu znači da će grad biti zatrpan smećem. To je nešto što se odgađa od 2004. Žao mi je što gradske vlasti nisu riješile jedan od najvećih problema u Zagrebu, a to je sasvim sigurno pitanje otpada. Mi nemamo ni Plan gospodarenja otpadom, nemamo lokaciju centra za gospodarenje otpadom, nemamo projekt izrade tog centra, nemamo plan sanacije odlagališta - praktički nemamo ništa, kada je otpad u pitanju', smatra Bernardić. Istaknuo je kako je Grad Zagreb sve svoje strateške projekte odgodio, pa tako nisu riješena pitanja Dinamovog stadiona, kanalizacije i vodovoda u svaki dom, Sljemenske žičare, novog tehnološkog parka, projekta Terma Zagreb, mnogih mostova preko Save, lakošinske željeznice za što se mogu uzeti sredstva EU. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook